Galerija
Austrougarska arhitektura i raskošni perivoji u kombinaciji s Mediteranom – to je ono što nam odmah padne na pamet kad pomislimo na Opatiju. Savršena kombinacija ove godine bogatija je i za titulu „najljepšeg Adventa uz more“.
Prizori okićenog grada obišli su svijet, a sada su povod da i vi obiđete Opatiju. Ne sumnjamo da će vas mirisi blagdanskih delicija odvesti na dobre štandove, a ako poželite bolje otkriti sam grad, bacite oko na neke od ovih prijedloga.
1. Lungomare: Romantično povijesno šetalište uz more
Zvana još i šetnicom Franje Josipa I, ova idilična staza uz more povezuje Volosko, Opatiju i Lovran. Izgrađena je krajem 19. stoljeća kada Opatija postaje turistička meka na Jadranu.
Do danas je zadržala romantični štih starih vremena, pa vas na putu dugom desetak kilometara čekaju stare secesijske vile uz more, mediteranski parkovi, spomenici, plaže… A tijekom šetnje možete skrenuti s puta i obići druge znamenitosti, što nas vodi do iduće točke.
2. Djevojka s galebom na mjestu koje je obilježilo tragediju
Prema legendi, još nije zabilježen slučaj posjete Opatiji bez fotografiranja kraj poznate skulpture. Elegantna djevojka s ispruženom rukom na koju slijeće galeb jednako je atraktivna i dok gleda u mirnu pučinu, i dok se valovi razbijaju oko nje.
Postavljena je na kamen u moru 1956. godine, zamijenivši dotadašnji kip Madonne del Mare. Skulptura je bila posvećena grofu Kesselstadtu koji je smrtno stradao u oluji. Dala ju je podići njegova obitelj, u nadi da će Madonna del Mare zaštititi njegovu dušu i uspomenu. Nažalost, kip je srušilo nevrijeme, ali ga zato danas možete vidjeti u Hrvatskom muzeju turizma u Parku Angiolina.
3. Park i Villa Angiolina: Čuvari simbola Opatije
Primorskim gradovima uglavnom dominiraju boje mora, šuma i kamena, ali Opatija je jedan od onih kojima se posrećilo s paletom. Jedna od prvih asocijacija na nju su šareni perivoji, egzotične biljke i vrtovi od kojih imamo osjećaj da smo u Salzburgu.
Samo park Angiolina čuva više od stotinu biljnih vrsta sa svih strana svijeta. Među njima je i simbol Opatije, njena slika i prilika: malen, a raskošan i upadljiv cvijet kamelije.
Istoimena vila iz 1844. godine bila je mjesto okupljanja društvene elite, a svratio je i sam ban Josip Jelačić. Gosti su donosili poklone iz dalekih dijelova svijeta, pokrenuvši val turizma i šarenila u najvećem perivoju grada.
4. Park i Crkva sv. Jakova: Zen u vrtu ruža
Povijest parka sv. Jakova seže daleko u prošlost – usporedbe radi, ovaj park rođen je u doba Križarskih ratova. Na ovoj zemlji živjelo se od prodaje malvazije i maslinova ulja, a pratio ga je laskavi pridjev „vrt ruža“. Njemu pripada samostan (tj. opatija) Sv. Jakova, po kojem je Opatija dobila ime. Podignuta je najkasnije u 15. stoljeću, a zanimljivo je da je u narednim stoljećima bila jedina građevina u ovom dijelu. Ah, koji zen…
Srećom, i danas je ovo egzotična oaza kao iz antičkih priča i mitova. Možda tome kumuje i fontana sa skulpturama Helija i Selene, grčkih božanstava koja simboliziraju Sunce i Mjesec, tj. njihovu smjenu.
5. Ulica i zid slavnih: Na klupici s Einstenom
Malo holivudske klasike nije naodmet. Prošećete li opatijskom Slatinom, uočit ćete mramorne zvijezde na pločniku. Svaka od njih nosi ime osobe koja je svojim radom i dostignućima pomogla promociji Hrvatske. Među njima su Nikola Tesla, Dragutin Tadijanović, Miroslav Krleža, Janica Kostelić, Oliver Dragojević, Mate Parlov, Rade Šerbedžija…
No, tu nije kraj. Opatija ima i Zid slavnih na kojem su ovjekovječena legendarna lica koja su posjetila Opatiju, na što upućuje natpis: „I was in Opatija too“. Otkrit ćete da hodate istim putem kojim su kročili Kirk Douglas, Robert de Niro, Vladimir Nabokov, Albert Einstein, Isadora Duncan, James Joyce… Dobar odabir izleta – i vaš i njihov – zar ne? Veliki umovi slično razmišljaju…
6. Amerikanski vrtovi: Gesta romantičnog supruga
Bajni vrtovi čije se boje protežu na 8 000 četvornih metara podigao je mađarski trgovac Mihaly Pal Kuczor. Kako se obogatio u Americi, tako su i vrtovi dobili ime „Amerikanski“. Kao u pravoj romantičnoj priči, ovaj gentleman je vrtove posvetio svojoj supruzi, Opatijki Hildi von Hortenau.
Kako to obično biva, kada nije ostao nitko tko bi brinuo o zahtjevnom vrtu, isti je pao u zaborav i zamalo postao izgubljeno blago. Srećom, spasila ga je intervencija grada tako da je danas ova zelena oaza dostupna svima (ali ipak provjerite radno vrijeme 😉).
7. Šumska staza Carmen Sylve: Priroda koja je smela i kraljeve
Ljubitelji šume i planinarskih puteva neće ostati bez svog dijela kolača, čak i u naizgled maloj Opatiji koja se „stisnula“ uz obalu. Šumska šetališta ovdje su nastala kad se rumunjski kralj Karol tijekom boravka u Opatiji izgubio tijekom jadanja. Odmah je dignuo dramu jer putevi nisu markirani i iskeširao rješenje problema. Tako je i šetalište Carmen Sylve u početku nosimo ime Šumski put kralja Karola.
Lijepa staza vodi između stijena i ispod krošnji sve do „male fortice“, vidikovca s predivnim pogledom. Kamo se kretati i što vidjeti putem možete otkriti na Visit Opatija. Da ne bi bilo poput rumunjskog kralja – „nismo znali…“
Božićna bajka uz more: Opatija uvrštena među najljepše uređene adventske gradove u Europi!
