Galerija
Prema najnovijem WWF-ovu izvješću „Dan ekološkog duga EU: Život iznad granica prirode“, nastalom u suradnji s Global Footprint Networkom, dana 10. svibnja 2019. čovječanstvo bi iscrpilo sve prirodne resurse Zemlje kada bi svi stanovnici svijeta živjeli poput stanovnika Europske unije. Stanovnici Hrvatske u ekološki će dug ući 1. lipnja, dok su stanovnici Slovenije u njega već zakoračili 27. travnja.
Ovisimo o prirodi zbog svega što nam pruža: hranu, drvo, obradive površine i one za izgradnju, a u konačnici i nimalo manje važno – apsorbira ugljik. Ipak, da svi ljudi u svijetu dijele naš stil života, već bismo sutra potrošili sve dostupne resurse koje Zemlja može obnoviti u jednoj godini. To znači da bi stanovnicima EU-a, umjesto jednog, bilo neophodno 2,8 planeta kako bismo zadovoljili svoje potrebe.
Prošle godine svjetski Dan ekološkog duga pao je na 1. kolovoza, a još nije poznato kada će biti ove godine. Riječ je o danu do kojeg smo iskoristili sve prirodne resurse koje planet može regenerirati u jednoj godini. Ostatak godine iscrpljujemo prirodni kapital koji se ne može obnoviti, a to se prekoračenje naziva ekološkim dugom.
Posljedice tog prekomjernog iskorištavanja prirodnih resursa uzrokuju deforestaciju, gubitak biološke raznolikosti, naglo opadanje ribljih stokova, nestašicu vode, eroziju tla, zagađenje zraka i povećane klimatske promjene. To uzrokuje sve češće ekstremne vremenske pojave poput suša, poplava i divljih požara, koje dovode do brojnih konflikata i pogoršavaju globalne nejednakosti.
Izvješće naglašava brojne razlike između ekološkog otiska država članica Europske unije i ostalih zemalja svijeta. Također pokazuje da niti jedna država članica ne djeluje na ekološki održivoj razini.
Ovo izvješće, objavljeno na dan održavanja vrlo važnog Summita o budućnosti Europe u rumunjskom gradu Sibiuu te samo dva tjedna uoči europskih izbora, ponavlja rezultate ovotjednog izvješća Međuvladine znanstveno-političke platforme o bioraznolikosti i uslugama ekosustava (IPBES) te daje preporuke za hitne promjene nužne kako bi se europski Dan ekološkog duga odgodio. Navedene promjene uključuju potrebne akcije kojima bi Europa do 2030. omogućila prirodi oporavak i zaštitu, a do 2040. neutralizirala klimatske promjene.
Ester Asin, direktorica WWF-ova ureda za europske politike poručuje: „Europski Dan ekološkog duga samo je podsjetnik o količini našeg pretjeranog iskorištavanja prirodnih resursa koje dovodi do sve bržeg Zemljina ekološkog i klimatskog kolapsa. To nije samo neodgovorno nego i krajnje opasno te zahtijeva hitne akcije. Europski čelnici moraju se osloniti i na svoju političku moć kako bi tretirali postojeću ekološku situaciju kao hitnu te postavili put ka održivoj budućnosti Europe. WWF poziva države članice da u središte svih svojih odluka stave UN-ove ciljeve održivog razvoja te potpišu Europski pakt za održivost (European Sustainability Pact) nakon europskih izbora, prihvaćajući time poduzimanje konkretnih akcija u vezi s prirodom i klimom, što je od izuzetne važnosti za sve nas.”
WWF je u listopadu prošle godine objavio Poziv na akciju svim europskim čelnicima i izabranim predstavnicima Europskog pakta za održivost (European Sustainability Pact), koji se sastoji od sveobuhvatnog skupa ciljeva i akcija koje je potrebno poduzeti u narednih pet godina kako bi se utjecalo na klimatske promjene, zaštitila priroda i potaknuo održivi razvoj. WWF poziva Europski parlament, Europsku komisiju i Europsko vijeće da podrži navedene akcije nakon europskih izbora, što će doprinijeti znatnom smanjenju europskog ekološkog otiska te omogućiti Europi da nastavi izvršavati međunarodne obaveze propisane Pariškim sporazumom i UN-ovim ciljevima održivog razvoja. Osim toga, time će se omogućiti Europi da zaštiti dugoročnu stabilnost, sigurnost i blagostanje.
