Galerija 2 2 2 2 U današnje se vrijeme sve više ljudi suočava s problemima sa spavanjem. Bilo da teško zaspu, često se ustaju noću ili se bude umorni, dijele jednu osobinu – pretjeranu dnevnu pospanost (engl. EDS). To je stanje koje smanjuje produktivnost i opću kvalitetu života. Osim što smeta normalnom funkcioniranju kroz dan, može imati i ozbiljne posljedice za zdravlje.

U trendu Na Sljeme Trebao je biti najdulji u Hrvatskoj: Tunel u kojem se danas pozdravljaju planinari Tako dobro Kad se brownie spoji s tiramisuom dobiva se ovaj savršeni kolač - probajte ga, oduševit će vas! Ljekovita oaza Prvi u Europi: Spa koji je posjećivala svjetska elita u potrazi za zdravljem

Prema velikoj međunarodnoj studiji objavljenoj u časopisu eBioMedicine boljoj kvaliteti sna može pridonijeti – prehrana. Naime, znanstvenici iz SAD-a i Finske analizirali su podatke dobivene od nekoliko tisuća sudionika kako bi istražili povezanost prehrane, razine određenih tvari u tijelu (metabolita) i kvalitete sna.

Studija potvrđuje važnu ulogu dugoročnog unosa nutrijenata u regulaciji hormona i metabolizma koji utječu na san – ne samo onoga što pojedemo netom prije odlaska na spavanje.

Rezultati su pokazali da osobe s višim razinama polinezasićenih masnih kiselina (PUFA), posebno omega-3 i omega-6 masnih kiselina, imaju manji rizik od pretjerane dnevne pospanosti. Drugim riječima – prehrana bogata ovim masnoćama može pridonijeti boljoj kvaliteti sna i budnijem danu.

Polinezasićene masne kiseline nazivaju se i "dobre masti" – s razlogom. Osim što pomažu u borbi protiv upala te imaju pozitivan učinak na zdravlje srca i mozga, dokazano je da su povezane i s kvalitetnijim snom.

Omega-3 i omega-6 masne kiseline nazivaju se esencijalnima jer ih tijelo ne može samo proizvesti – moraju se unijeti hranom ili dodacima prehrani. Najčešće dolaze iz biljnih izvora, orašastih plodova i ribe.

Nalaze se u ribama poput lososa, skuše, sardine, pastrve, tune, bakalara, haringe; u orašastim plodovima poput badema, oraha, lješnjaka, brazilskih oraha, indijskih oraščića i pistacija; u sjemenkama kao što su chia, lanene, suncokretove i bučine sjemenke te u biljnim uljima poput maslinova, lanenog, ulja uljane repice, ulja od kikirikija i sojinog ulja.

Većina tih namirnica čini temelj mediteranske prehrane, (pre)poznate po brojnim zdravstvenim dobrobitima. Osim masne ribe, orašastih plodova i sjemenki, ona uključuje i obilje voća, povrća, mahunarki i cjelovitih žitarica –i tako stvara uravnotežen plan prehrane koji koristi i tijelu i umu.

Ako želite poboljšati kvalitetu sna i smanjiti dnevni umor, pokušajte uvrstiti barem jednu od ovih namirnica u svaki obrok.

Više od začina: Čudesna mediteranska "biljka koja liječi sve" +1