Galerija 1 1 1 1  U vrtovima širom Mediterana, ali i na policama kuhinja i apoteka, kadulja ili žalfija (Salvia officinalis) zauzima posebno mjesto. Ova aromatična biljka prepoznatljivih dlakavih listova poznata je od davnina kao "biljka koja liječi sve", a njezin latinski naziv potječe od riječi salvare, što znači - "spasiti". Kadulja se od davnina koristi se u narodnoj medicini, kulinarstvu i kozmetici, mnogi je s razlogom smatraju nezaobilaznim dijelom kućne ljekarne, a suvremena istraživanja samo potvrđuju njezina ljekovita svojstva.

U trendu Prljav posao Mjesto u kojem se crno zlato vadi na primitivan način – kao da je 1926. godina Tjedni jelovnik 7 prefinih jela za svaki dan ovoga tjedna koja se mogu složiti bez puno muke i kompliciranja Blizu Zagreba Od pršuta preko pašticade do odojka: Restoran u kojem možete jesti koliko želite sa švedskog stola po fer cijeni

Kadulja je kroz povijest smatrana svetom biljkom. U srednjem se vijeku govorilo: “Zašto da čovjek umre ako kadulja raste u njegovom vrtu?” Egipćani su je koristili u balzamiranju, a antički liječnici poput Dioskorida propisivali su je za niz tegoba – od groznice i krvarenja do menstrualnih problema. Nije čudo što je Karlo Veliki naredio da se sadi u svakom samostanskom vrtu.

Kadulja je iznimno bogata antioksidansima – biljnim kemijskim spojevima koji štite tijelo od štetnih slobodnih radikala i upala. Sadrži više od 160 različitih polifenola, uključujući kavenu i ružmarinsku kiselinu, koji pokazuju snažno protuupalno, antikancerogeno i neuroprotektivno djelovanje. Čaj od kadulje, primjerice, može pomoći u snižavanju lošeg LDL kolesterola i podizanju dobrog HDL-a, a neke studije bilježe i njegovu učinkovitost u regulaciji šećera u krvi, što je čini korisnom i kod dijabetesa.

Kadulja djeluje i na zdravlje mozga. Spojevi u biljci mogu pomoći očuvanju acetilkolina – neurotransmitera ključnog za pamćenje. Zanimljivo je da su istraživanja pokazala kako kadulja može ublažiti simptome Alzheimerove bolesti, ali i poboljšati pažnju, raspoloženje i budnost kod zdravih osoba.

Kadulja je poznata po svom snažnom antibakterijskom i antifungalnom djelovanju. Vodice za ispiranje usta na bazi kadulje pokazuju učinkovitost protiv bakterija koje uzrokuju karijes i bolesti desni. Zbog svojih antiseptičkih svojstava, koristi se kod upale grla, krajnika, ždrijela, kao i za grgljanje i ispiranje usne šupljine.

U narodnoj medicini, listovi kadulje tradicionalno se koriste za obloge, ispiranje rana, ublažavanje proljeva, problema s probavom i raznih infekcija. Pomaže u probavi masne hrane, djeluje okrepljujuće, potiče cirkulaciju, smanjuje znojenje i jača organizam.

Zahvaljujući eteričnim uljima, kadulja je čest sastojak u kozmetici – koristi se za toniranje sijede kose, ali i u pripravcima za kožu sklonu upalama. U kulinarstvu, koristi se štedljivo jer ima jak, zemljani okus. Osobito se dobro slaže s teškim mesnim jelima, gdje pomaže probavi i doprinosi intenzitetu okusa.

Kadulja se može koristiti na brojne načine – kao čaj, tinktura, eterično ulje ili začin. Čaj je posebno koristan kod sezonskih prehlada, upala grla i problema s probavom. Za one sklonije eksperimentiranju, kaduljin list se može pohati, sušiti, prokuhati u mlijeku ili čak namakati u vinu i rakiji za izradu tradicionalnih eliksira.

Kao začin, kadulja daje poseban ton masnijim jelima – ne samo da poboljšava okus, već pomaže i u njihovoj probavi. Prženi listovi kadulje, pak, prava su delicija.

Unatoč brojnim blagodatima, kadulja u nekim oblicima može biti i štetna. Eterično ulje kadulje sadrži tujon – spoj koji u velikim količinama može biti toksičan za živčani sustav. Trudnice, dojilje i djeca trebali bi izbjegavati koncentrirane pripravke. Stručnjaci preporučuju ograničiti konzumaciju čaja od kadulje na 3 do 6 šalica dnevno.

  Planinski raj na krovu BiH: Posljednje pravo bosansko selo u kojem se gušta u vrućim pitama i kavi iz džezve +4