Galerija
Ovogodišnje Olimpijske igre bit će treće održane u glavnom gradu Francuske. Pariz im je prvi put bio domaćin 1900. godine, a drugi put 1924., kada su ovdje održane u znak poštovanja prema Pierreu de Coubertinu, predsjedniku Međunarodnog olimpijskog odbora, koji je tada odlazio u mirovinu.
Olimpijske igre u Parizu 1924. otvorio je francuski predsjednik Gaston Doumergue, a održavale su se od 4. svibnja do 27. srpnja, pa je datum otvaranja ovogodišnjih Igara određen kako bi, po svemu sudeći spektakularne Olimpijske igre u Parizu 2024. godine, počele točno jedno stoljeće kasnije.
1924. vs. 2024.
Olimpijske igre u Parizu 1924. označile su početak opće prihvaćenosti ove sportske manifestacije. Broj nacionalnih olimpijskih odbora koji sudjeluju skočio je s 29 na 44, a znatno se povećao i interes javnosti i medija. Te se godine natjecalo 3089 sportaša u 17 sportova. Za usporedbu, ove se godine 10500 sportaša iz 206 država natječe u 32 sporta.
Ali natjecatelji 1924. nisu sudjelovali samo u sportskim disciplinama. Postojao je "Petoboj muza", "sport" čije su kategorije bile književnost, glazba, slikarstvo, skulptura i urbanizam. Na OI u Parizu 1924. glazbene je prijave ocjenjivao veliki skladatelj Igor Stravinski, a medalje u toj kategoriji na kraju - nisu dodijeljene.
Za povijest
Od sportskih rezultata do danas se pamti uspjeh finskog trkača Villea Ritole koji je postavio svjetski rekord na deset tisuća metara i postao jedini atletičar koji je osvojio šest medalja na jednim olimpijskim igrama. Njegov sunarodnjak i također trkač, Paavo Nurmi osvojio je pet zlatnih medalja, a dvije od njih u utrkama koje je otrčao u razmaku od samo 55 minuta. Najveći broj medalja otišao je u SAD, a od njihovih se sportaša najviše istaknuo plivač Johnny Weissmuller, koji je osvojio tri zlata.
Olimpijske igre u Parizu 1924. ostale su ovjekovječene i u Oscarom nagrađenom filmu iz 1981. "Vatrene kočije" koji priča o prijateljstvu dvojice trkača, Harolda Abrahamsa i Erica Liddella, koji su također osvojili zlatne medalje, u sprintu na 100 i u utrci na 400 metara.
Ali Igre 1924. pamtit će se i po nekim drugim stvarima. Ljubitelji bijelog sporta na Igrama u Parizu mogli su u njemu uživati zadnji put do 1988. godine, kada se tenis vratio na Olimpijske igre u Seulu. Na pariškim igrama prije sto godina sportaši su prvi put bili smješteni u olimpijskom selu, a na tim je igrama uvedena ceremonija zatvaranja Igara koju i dalje gledamo svake četiri godine. Zbog velikoga interesa, ove je igre pratilo više od 1000 novinara i bile su prve u povijesti - s radijskim prijenosom.
Prvi put u povijesti: Znate li od čega su Francuzi napravili medalje za Olimpijske igre u Parizu?
