Galerija
“Prijedlog projekta sanacije Majstorske ceste prijavljen je na Poziv Ministarstva kulture i medija za predlagatelje programa zaštite i očuvanja nepokretnih kulturnih dobara za 2026. godinu. O obnovi i daljnjem razvoju te ceste, jedne od najznačajnijih povijesnih prometnica na području Velebita, na radnom sastanku u Lovincu razgovarali su župani Ličko-senjske i Zadarske županije Ernest Petry i Josip Bilaver, načelnici općina Lovinac i Karlobag Ivan Miletić i Boris Smojver te član Županijske skupštine Josip Vrkljan.
Važno je, istaknuli su, da dvije županije i općine surađuju na projektima obnove i valorizacije Majstorske ceste, jer bi njezina obnova doprinijela očuvanju kulturne baštine te daljnjem razvoju turizma na području Velebita”.
Vožnja kroz povijest Majstorske ceste
Majstorska cesta nije samo put od točke A do točke B nego vožnja kroz povijest i nevjerojatno lijepe velebitske vizure, kao i magnet za planinare, bicikliste i ljubitelje prirode.
Izgrađena u prvoj polovici 19. stoljeća, ova cesta spaja Sveti Rok u Lici s Obrovcem u Dalmaciji, probijajući se preko prijevoja Mali Alan u duljini od oko 41 kilometar. U vrijeme kada je nastajala, bila je pravo čudo graditeljstva - uklesana u surovi velebitski krajolik, predstavljala je jednu od najsuvremenijih prometnica tog doba na ovom prostoru.
Otvorena za javnost 1832. godine, Majstorska cesta ubrzo je stekla status remek-djela cestogradnje 19. stoljeća. Danas je zaštićeno kulturno dobro i jedan od najprepoznatljivijih simbola Parka prirode Velebit. Tijekom gotovo dva stoljeća pretvorila se u jednu od najljepših panoramskih ruta na Velebitu, a uvrštena je i na popis kulturnih dobara Republike Hrvatske.
Po nalogu bečkog dvora koji je tražio bržu vezu prema Zadru i Dalmaciji, započela je izgradnja Majstorske ceste. Projekt je vodio inženjer Josip Kajetan Knežić, a riječ je bila o jednoj od najsuvremenijih prometnica tog vremena na ovom području Europe.
Kako je tekla izgradnja Majstorske ceste
Gradnja je krenula iz Obrovca prema prijevoju Mali Alan, tadašnjoj granici Dalmacije, i nastavila se do Svetog Roka, gdje se cesta povezivala s već postojećom Dalmatinskom cestom. Zbog iznimno zahtjevnog velebitskog terena, projekt je bio tehnički i logistički vrlo složen, pa su ga pratili brojni izazovi.
Koliko je gradnja bila teška, otkriva i legenda koja se veže uz njezin nastanak. Prema predaji, radnici su se žalili na gotovo nemoguće uvjete probijanja stijena, a Knežić ih je pokušao motivirati obećanjem – mjerom zlata za istu težinu iskopanog kamena.
Na trasi se i danas mogu vidjeti ostaci nekadašnjih svratišta iz austrougarskog razdoblja, koja su služila kao zaklon putnicima. U to vrijeme putovanje ovim područjem nije bilo bez rizika, što potvrđuje i priča o oružniku Francescu Fracassu, koji je stradao braneći cestu i putnike od razbojnika.
Posebnu pažnju privlače i Tulove grede, stjenoviti masiv uz koji su vezane brojne narodne predaje. U pričama se spominju zmajevi, velebitske vile i Crna Kraljica, po kojoj je ime dobio i obližnji prijevoj Kraljičina vrata. U podnožju se nalazi i crkvica sv. Franje, prepoznatljiva po trijemovima okrenutima prema moru i planini.
Duž cijele trase izmjenjuju se pogledi na različite krajolike – od kanjona Zrmanje i Novigradskog mora do velebitskih vrhova i Ravnih kotara. Upravo ta kombinacija prirodnih i povijesnih elemenata čini Majstorsku cestu jednim od uzbudljivih mjesta za istraživanje Velebita. Posjet Majstorskoj cesti možete isplanirati i nakon što se uputite na avanturu života Highlander Velebit, koji se održava u rujnu i tako u jednom potezu doživjeti dvije predivne pustolovine.
Mjesto na kojem se povijest stapa s prirodom: Pogledajte predivne fotografije nekropole Radimlje
