Jeste li znali da počeci Sarajeva sežu i do 2400. godine prije naše ere? Naime na području današnjeg grada za vrijeme neolitika nalazilo se naselje Butmir. Tijekom velikih seoba naroda tadašnje Sarajevo naseljava ratoborno ilirsko pleme Dezitijati i potpuno potiskuju dotadašnje stanovnike. Sarajevska povijest je duga, što ni ne mora čuditi s obzirom na geografski položaj, a kroz povijest tu su se izmjenjivali mnogi narodi i vladari od kojih su svi ostavili svoj otisak u kulturi.
Danas je Sarajevo mjesto susreta Istoka i Zapada, grad u kojem se susreću i prepliću različiti narodi i kulture. Činjenica, koju Sarajlije uvijek ponosno ističu, je ta da je Sarajevo grad koji ima dušu i vrata koja su otvorena svim dobronamjernim putnicima. A takvih putnika u današnje vrijeme ne nedostaje.
Dobronamjernost i srdačnost stanovnika Sarajeva vidi se na svakom koraku. Unatoč patnjama i teškoćama koje su zadesile njegove stanovnike, grad je postao jedna od vodećih turističkih destinacija zapadnog Balkana. Posljednjih godina svoju pažnju Sarajevu poklonili su vodeći svjetski turistički časopisi. Tako Lonley Planet i National Geographic Sarajevo preporučuju kao jednu od najprivlačnijih novih turističkih destinacija u svijetu.
Već više od 400 godina Sarajevo se diči multietničnosti pa tako u samo jednoj ulici možete posjetiti džamiju, sinagogu te pravoslavnu i katoličku crkvu. No uz, na oko vidljivu, sinergiju vjera što današnje Sarajevo još nudi modernom putniku? Današnji putnici željni zabave, dobre hrane i novog znanja u Sarajevu pronalaze baš sve od navedenog, a i puno više.
Izvrsna hrana
Bosanskohercegovačka kuhinja spoj je turske, grčke, ali i drugih mediteranskih kuhinja. Ono što je karakteristično za sarajevsku kuhinju je činjenica da je meso nezaobilazan sastojak tradicionalnih jela i poslužuje se uz razne salate. Najpoznatiji predstavnik sarajevske kuhinje definitivno je sarajevski ćevap. Sarajevski ćevapi spremaju se na roštilju i poslužuju se u specijalno pripremljenom kruhu – popularnom somunu.
Ćevapi se poslužuju u tradicionalnim restoranima popularno nazvanim ćevabdžinice. To su male privatne kuhinje u kojima gosti sjede samo toliko dugo dok ne pojedu, a to je običaj nametnut baščaršijskim trgovcima koji ovdje nabrzinu nešto pojedu i zatim se odmah vraćaju na svoj posao. Ćevapi se većinom pripremaju za ručak i večeru dok se za doručak tradicionalno priprema burek, odnosno pita, s raznim punjenjima. No burek i ćevapi nisu jedini predstavnici sarajevske kuhinje. Razne sarmice, sarajevski sahan, bosanski lonac, bamije s janjetinom samo su maleni djelić bogate tradicionalne kuhinje. Općenito govoreći u Sarajevu se ne jede lagana hrana, ali šteta bi bilo da ne isprobate ukusna domaća jela, od kojih se neka mogu naći samo u glavnom gradu Bosne i Hercegovine.
Što vidjeti?
Kroz Sarajevo teče rijeke Miljacka koja dijeli grad na dvije strane – južnu i sjevernu, ili kako bi to Sarajlije rekli 'bistričku' ili 'vratničku' stranu grada. Dvije obale Miljacke povezane su predivnim mostovima od kojih će vam svaki ispričati divnu priču iz povijesti, koja će vas ostaviti bez daha. Šetnja uz Miljacku jedan je od najboljih načina da upoznate Sarajevo.
Najznačajniji islamski vjerski objekt u Sarajevu je Gazi Husrev-begova džamija. Pored džamije je prelijepa česma, a legenda kaže da će se putnik koji se s nje napije vode zasigurno vratiti u Sarajevo. U osmansko doba Baščaršija je bila žila kucavica grada – glavno središte i epicentar svih bitnih društvenih događaja. Danas se na Baščaršiji nalaze dva natkrivena bazara – Gazi Husrev-begov i Brusa bezistan bazar.
No nije Baščaršija poznata samo po ova dva bazara, tu su Gazi Husrev-begova džamija, medresa odnosno škola i biblioteka, Sahat kula, mnoge zanatske radnje te mnoga prenoćišta odnosno hanovi. Danas je Baščaršija i glavno gastronomsko središte Sarajeva, te se na njoj nalazi većina ćevabdžinica i burekdžinica.
Jedna od najljepših zgrada u Sarajevu zasigurno je Vijećnica. Vijećnica je izgrađena tijekom austrougarske okupacije Bosne i Hercegovine i postala je simbolom povijesne drame koja se odvijala u Sarajevu od kraja 19. pa sve do početka 21. stoljeća.
Najpoznatije mjesto, odnosno lokacija, u Sarajevu zasigurno je kraj Latinske ćuprija, odnosno most kraj kojeg je 28. lipnja Gavrilo Princip izvršio atentat na austrougarskog prijestolonasljednika Franza Ferdinanda, koji predstavlja direktni povod za početak I. Svjetskog rata. Na tom mjestu danas se nalazi Muzej Sarajevo 1878. – 1918.
Sevdah je tradicionalni glazbeni žanr koji je specifičan za Bosnu i Hercegovinu, popularno nazvan 'bosanski blues'. Danas sevdah doživljava svoju renesansu, a najveći ambasador u svijetu je Amira Medunjanin.
Sarajevo je ponosni dio obitelji olimpijskih gradova. Sada već davne 1984. godine u Sarajevu su održane XIV Zimske olimpijske igre, a sjećanje na slavne trenutke još je i danas veoma živo. Na spomen ZOI podignut je i Olimpijski muzej, ali je zgrada muzeja izgorjela u ratu 1992. godine, stoga se današnji muzej nalazi u sklopu Olimpijskog komiteta BiH.
I dok se s pravom može nazvati metropolom, Sarajevo je okruženo bogatim prirodnim bogatstvima. Najpoznatije i najljepše od svih zasigurno je park Vrelo Bosne koje se prostire na preko 600 hektara površine u podnožju planine Igman. Najbolji način da dođete do Vrela Bosne je konjskom kočijom kroz Veliku aleju.
Ako ste u potrazi za dobrim noćnim provodom važno je napomenuti da sarajevski klubovi, pubovi i barovi nude zaista širok spektar sadržaja za svakoga, pa preporučujemo da obavezno posjetite prekrasno Sarajevo.
