Galerija
Kako bi se rashladili, Grci su obojili kamen u bijelo, a nakon što se takva metoda pokazala uspješnom, s vremenom je postala dijelom tradicije. U arhitekturu se sredinom 20. stoljeća uplela i bolest. Kako bi se spriječilo širenje kolere, grčke vlasti zatražile su ličenje kuća krečom, koji služi i kao dezinficijens.
Logični razlozi
Baš kao i bijela boja – i plava ima svoje "zašto i zato". Grčki ribari i pomorci bojili su vrata i prozore bojom koja im je ostala od bojenja broda, a plava je zbog svojeg sastava bila najdostupnija.
Karakteristična plava boja koja se koristila za brodove i domove na grčkim otocima bila je napravljena od mješavine vapnenca i sredstva za čišćenje "loulaki", jedne vrste plavog talka koja je većini bila lako dostupna kod kuće. Stoga im je plavu boju bilo vrlo jednostavno napraviti.
Lijepe boje domova na grčkim otocima prestale su biti samo praktične i poželjne te postale obvezne tijekom šezdesetih godina prošlog stoljeća. Aktualni režim smatrao je kako će prepoznatljive boje potaknuti domoljublje i nacionalizam, a uskoro je i donesen zakon kojim se nalaže bojenje kuća na grčkim otocima u plavo i bijelo.
Iako su danas propisi blaži, boje grčkih otoka privlače turiste, pa se tradicija i zbog toga nastavila.
Lutajući Cikladima, posjetitelji mogu pronaći domove s izvornim kamenjem u boji zemlje ili malo drukčijim bojama. Međutim, plava i bijela još uvijek dominiraju grčkim otocima i po tome su poznati diljem svijeta.
Destinacija godine: Najbolji grad na svijetu u koji možete otputovati
