Galerija
Edmond (Edmund) Halley bio je engleski astronom i matematičar koji je prvi pretpostavio da su određene sjajne zvijezde repatice, spominjane u povijesti od 5. stoljeća prije Krista, zapravo isto nebesko tijelo – komet koji je po njemu kasnije i nazvan te kojemu je on prvi izračunao putanju.
Halley je rođen na današnji dan, 8. studenoga 1656. godine. Na Oxfordu je upoznao Johna Flamsteeda, kraljevskog astronoma čiji ga je katalog zvijezda Sjevernog neba nadahnuo da se 1676. uputi na južnu hemisferu i (p)opiše zvijezde Južnog neba. Po povratku je izabran za člana Kraljevskog društva.
Surađivao je s Robertom Hookeom, Sir Christopherom Wrenom i Sir Isaacom Newtonom na razvoju mehaničkoga objašnjenja planetarnog gibanja, do kojega je na kraju došao Newton, a poznajemo ga iz studije o nebeskoj mehanici "Matematički principi prirodne filozofije" (lat. Philosophiae Naturalis Principia Mathematica). To je djelo objavljeno 1687., na Halleyjev nagovor i uz priličan angažman i u priređivanju djela za tisak i u samom izdavanju.
Znanost umjesto magije
Godine 1704. Halley je postao profesor geometrije na Oxfordu, a sljedeće godine objavio je "Sinopsis astronomije kometa" s opisima paraboličnih orbita 24 kometa koji su promatrani od 1337. do 1698. U tome je djelu pokazao da tri kometa, zapažena 1531., 1607. i 1682. godine, dijele toliko sličnosti da se mora raditi o istome nebeskom tijelu koje je viđano i ranije: "Godine 1456. viđen je komet kako retrogradno prolazi između Zemlje i Sunca. Stoga se smjelo usuđujem predvidjeti da će se vratiti godine 1758."
Halley je utvrdio da je do njegova vremena, počevši od 476. godine prije Krista, komet koji se giba retrogradno i vrlo izduženom putanjom, viđen tridesetak puta. U povijesti se prolazak kometa koji će biti nazvan Halleyjevim smatrao dobrom ili zlom srećom, pa su ishodi mnogih poznatih događaja pripisivani upravo njemu.
Bio je prikazan i u "Nürnberškoj kronici", velikoj ilustriranoj enciklopediji iz 1552. godine, vrlo često i u umjetnosti, a vjerojatno je nadahnuo i Giotta (po kojemu je, usput, puno kasnije nazvana svemirska letjelica koja je prva proučavala Halleyjev komet iz blizine) za prikaz repate "betlehemske zvijezde" u kapeli Scrovegni.
Halley je 1716. godine osmislio metodu za promatranje Venere pri prolazu preko Sunčeva diska kako bi se točno odredila udaljenost Zemlje od Sunca. Godine 1720. naslijedio je Flamsteeda na mjestu kraljevskog astronoma u Greenwichu, a na tom je mjestu ostao do smrti, 14. siječnja 1742. godine.
Halleyjev komet prije godinu je dana, 38 godina nakon što je zadnji put mahnuo Zemlji, možda se sjećate - bilo je to 1986., započeo svoj povratak kroz Sunčev sustav, a ponovno će biti vidljiv 28. srpnja 2061. godine. Zapišite u kalendare.
Nijemac koji je izgradio Zagreb: Čovjek koji je imao ideju kako glavni grad treba izgledati
