Galerija
Ondje se nalazi najjužnija građevina na Britanskim otocima (otočne skupina pred sjeverozapadnom obalom Europe) – i to nije niti svjetionik, dvorac, niti kakav spomenik. Radi se javnom zahodu na kojem piše: Molimo koristite pažljivo!
U slučaju nužde (ili znatiželje) neobični zahod ćete pronaći na rubu skupine kamenih kućica na otoku Maîtresse Île, najvećem otočiću arhipelaga Minquiers. Da biste ga posjetili možete krenuti na jednu od organiziranih tura. Arhipelag je okružen opasnim grebenima s oštrim granitnim stijenama, koje mogu biti kobne za neiskusne jedriličare pa se plovidba neiskusnima na vlastitu ruku ne preporučuje.
Na otoku se nalazi otprilike 18 kamenih kućica, koje su sredinom 19. stoljeća izgradili ribari i klesari kada su ondje boravili tijekom ljeta. Kućice su stanovnici nakon Drugog svjetskog rata napustili, a obnova je započela tek 1970-ih godina.
Plime od 13 metara
To je mjesto poznato i po golemim razlikama između plima i oseka. Za oseke, Minquiersi imaju 16 km dužine i 11 km širine – površinu veću od samog Jerseyja ili grada Manchestera. No već za šest sati, kad stigne plima, gotovo potpuno nestaju pod morem, kada proviri tek nekoliko stijena.
Plimni raspon na otočićima Minquiers može premašiti 13 metara visine. Kad se more povuče, otkriva se raznolik niz staništa: grebena, polja, plitkih lokvi, pješčanih obala i sprudova. Arheološka iskapanja pokazuju da se ovo područje koristilo za lov na tuljane prije više od 2000 godina. U 18. i 19. stoljeću, ribari iz mjesta La Rocque na Jerseyju koristili su Maîtresse Île kao bazu tijekom tjedna, prije nego što bi se vratili na Jersey na tržnicu s jeguljama, jastozima i raznim vrstama ribe.
Danas su otoci Minquiers pod nadležnosti Jerseyja, samoupravnog dijela Britanskih otoka, iako nisu dio Ujedinjenog Kraljevstva. Ondje nema stalnih stanovnika, niti hotela, niti bilo kakvog smještaja za turiste. Vlasnici su vrlo zaštitnički nastrojeni prema svojim zemljištima. I s razlogom – osvajači su stoljećima žudjeli za Minquiersima zbog njihove strateške i gospodarske važnosti.
"Tko god kontrolira Minquierse, kontrolira i ribolovne vode, a zadnjih 200 godina to znači i teritorijalne vode. Vanjski grebeni čine prirodnu barijeru, usmjeravajući brodove kroz prolaze koje je lako nadzirati“, objašnjava pomorski povjesničar Doug Ford.
Minquiersi su 1360. pripali Edwardu III., nakon čega su bili u vlasništvu Francuza, da bi ih Henry V. vratio pod englesku krunu 1413. Uslijedila su stoljeća krijumčarenja i piratstva. Godine 1929. izbila je diplomatska kriza kada je pariški bankar odlučio ondje izgraditi kuću.
Deset godina kasnije, 1939., francuski umjetnik i mornar Marin-Marie podigao je francusku zastavu na Maîtresseu. Zanimljivo je i da su nacisti oslobođeni s Jerseyja 9. svibnja 1945. ondje zapeli. Mali odred njemačkih vojnika ostao je zarobljen na Minquiersima, nesvjestan da je rat gotov. Spor oko vlasništva trajao je sve do 1953., kada je Međunarodni sud pravde službeno priznao britanski suverenitet.
Pustolov, prevarant i najveći zavodnik svih vremena... Priča o Casanovi, koji je volio i Hrvatsku, a jedan naš grad smatrao je izrazito ružnim
