Galerija
Danas ih diljem svijeta ima mnoštvo, a cijela priča oko nebodera započela je sa zgradom Home Insurance Building koja je izgrađena 1885. godine u Chicagu. Iako je imala „samo“ deset katova, to je tada napravilo pravu revoluciju u građevini i označilo početak ere nebodera. Izgrađena je do tad nezamislivom metodom: zgrada je imala unutarnji kostur od čelika, što je omogućilo da zidovi budu tanji, a cijela konstrukcija viša nego ikada.
„Preživjela“ je sve do 1931., kada je srušena da bi se izgradila Bank of America koja je na tom mjestu i dan danas, a iste godine završena je izgradnja Empire State Buildinga u New Yorku. Empire State je visok kao deset zgrada osiguranja domova jedna na drugoj. Zamislite taj napredak u 46 godina! Empire State postao je najviša građevina na svijetu i držao je taj status 39 godina. Sada, nešto više od pola stoljeća kasnije, Empire State Building nalazi se na 53. mjestu liste najviših građevina.
Najviša zgrada na svijetu
Najviša zgrada na svijetu danas je Burj Khalifa, koja se nalazi u Dubaiju, u Ujedinjenim Arapskim Emiratima. Visoka je 828 metara – što bi bilo više od dvije zgrade Empire Statea jedna na drugoj. Iako su neboderi „izmišljeni“ u SAD, postali su iznimno popularni u Aziji. Oko 80 posto nebodera koji postoje u svijetu nalazi se u Aziji. A ukupno, kontinent ima preko 7 i pol tisuća nebodera. Nekad su se neboderima definirale zgrade koje imaju 10 ili više katova, dok se danas češće uzima definicija kojom se neboderima naziva građevine koje broje 30 odnosno 40 katova ili više.
Zemlja s najviše nebodera je Kina, ima ih gotovo 3 tisuće. Zašto toliko vole nebodere? Pa, Azija ima najveću populaciju na svijetu, a njihovo gospodarstvo se razvija.
S druge strane, pokraj Kine, tu je i Indija, koja ima gotovo isti broj stanovnika. Ipak, imaju deset puta manje nebodera, tek nešto više od dvije stotine, a većina ih se nalazi u Mumbaiju. Pa zašto Indija ne gradi nebodere ako je to tako sjajan način građenja?
Indija strogo regulira gradnju, govoreći da je to zbog zdravlja i sigurnosti. Postoji prilično popularna urbana teorija da velike građevine koje primaju mnogo ljudi dovode do veće gustoće naseljenosti, veće anonimnosti u gradu i manje sigurnosti na teritoriju. Dakle, Indija to pokušava izbjeći niskom gradnjom.
Problem je u tome što kada grad ne može primiti sve koji u njemu žele živjeti, gradovi počinju rasti horizontalno. Još jedna stvar je da su zemljište i stanovi zbog oskudice jako skupi, pa si to malo tko može priuštiti. Na ovaj način, Indija je nedavno počela popuštati ograničenja i sada polako dopušta izgradnju u vis. Trenutno je i ovdje izgradnja nebodera u zamahu.
Više nebodera u Velikoj Jabuci nego u cijeloj Europi
Također, neboderi nisu odveć popularni ni u Europi. Smatra se kako sam New York ima više nebodera nego cijela Europa zajedno, a na starom kontinentu postoji drugačiji razlog za otpor visokim zgradama nego što je to u Indiji.
Na Starom kontinentu nema više prostora za gradnju, a nitko nema želju srušiti Koloseum i umjesto njega postaviti neki fensi neboder. Također nema ni potrebe - pokretačka snaga azijskih i američkih nebodera je rastuća populacija gradova.
Također, Europljani su vrlo zaštitnički nastrojeni prema obrisima svojih gradova. Priča nas vodi u Bruxelles, glavni grad Belgije. U 1960-ima nije bilo propisa o zoniranju, a neke su zgrade u Bruxellesu srušene kako bi se napravilo mjesta za modernije zgrade za razvoj poslovnih četvrti.
Počela je nekontrolirana gradnja, a moderne zgrade su se gradile na nasumičnim mjestima po Bruxellesu. Nisu imale nikakvu kulturno-povijesnu vrijednost, a nisu se nikako uklapale u gradsku arhitekturu i narušavale su sliku grada. Prosvjedovali su mnogi arhitekti i građani, a uvedeni su i novi zakoni kojima se ograničava rušenje objekata od povijesnog značaja i gradnja se stavlja pod kontrolu.
Ostale europske zemlje učile su na greškama Belgije. Mnogi su gradovi usvojili propise o zoniranju i izgradnja otmjenog staklenog nebodera u Europi nije tako jednostavna.
Ipak, gradovi s velikim financijskim središtima poput Londona, Frankfurta ili Istanbula zahtijevaju komercijalni prostor. Dakle, u nekim gradovima postoji nekoliko nebodera negdje izvan povijesnih središta, tvoreći zasebne četvrti nebodera. Rim, glavni grad Italije i jedan od najstarijih gradova na svijetu, potpuno je odbacio nebodere, rekavši da tamo nikada neće niknuti.
Zašto su neboderi stakleni?
Također, jeste li primijetili da je većina nebodera napravljena od stakla? Ispostavilo se da odabir nije nimalo slučajan, a postoji nekoliko razloga da date prednost staklu u njihovoj izradi.
Prvi je da se staklo može prešati u svim mogućim oblicima. Dakle, neboder više ne može biti samo običan dosadni vertikalni toranj kao prije, već može imati neobične oblike. Drugi razlog je taj što je staklo vrlo tanak materijal. Zidovi su tanji, a podovi veći, pružajući više unutarnjeg prostora.
Staklo je također prilično lagano i omogućuje da konstrukcija bude vrlo visoka. Budući da je prozirno, smanjuje i potrebu za električnom rasvjetom unutar zgrade, pa je također vrlo isplativo. Štoviše, staklo je otporno na temperaturu, a time i na vremenske uvjete. I, konačno, jednostavno izgleda otmjeno i moderno.
Dakle, teoretski, neboderi povećavaju urbani prostor, primaju više ljudi i smanjuju potrošnju energije. U praksi je sve malo manje učinkovito. Oko 40 posto površine nebodera nije iskorišteno kao funkcionalni prostor, jer se koristi za okna dizala i izlaze u slučaju nužde. Što se tiče energije koju troše, neboderi je još uvijek zahtijevaju dosta za grijanje i hlađenje, a ne treba zaboraviti ni energiju koju koriste dizala.
Nevidljivi ultraluksuzni naopako okrenuti neboder u kojem će se odmarati najimućniji na svijetu
