Galerija
Putujući Muzej neuspjeha je kolekcija neuspjelih proizvoda i ideja iz cijelog svijeta. U njemu su izloženi projekti, ideje i izumi iz zdravstva, umjetne inteligencije, ali i oni financijske i općenite prirode. Osnovao ga je 2017. godine doktor psihologije Samuel West pod lajtmotivom: Iz svake greške možemo učiti, svaka greška prilika je za rast.
Svaki proizvod pruža poseban uvid u riskantan biznis inovacije. Tu su model DeLorean auta, Coca Cola 2, Nokia mobitel nalik joysticku, Bic kemijske za žene, Titanic, Harley Davidson kolonjska voda nakon što je brend odlučio uploviti u lifestyle vode... Ironično, tu je i knjiga sa savjetima o biznisu i uspjehu Donalda Trumpa.
Nije se rodio tko bi narodu udovoljio
Jedna od najpoznatijih tvrtki na svijetu ima ne tako poznatu povijest neuspjeha.
Riječ je o slavnoj Coca Coli. Tijekom 1970-ih izbio je rat između Cole i Pepsija, a finalni udarac zadao je Pepsi kada je napravio test: konzumentima su ponudili oba pića, bez da su im rekli koje je koje. Pobijedio je Pepsi.
U Coca Coli su shvatili da potrošači preferiraju slađu verziju, pa su se bacili na tzv. New Coke (Coca-Cola II) 1985. godine. Javnost je podivljala: telefonske linije su zvonile non stop, bijesna pisma zatrpala su redakciju, a službeni Coca Colin psihijatar koji je slušao pritužbe rekao je kako kupci zvuče kao da govore o gubitku člana obitelji.
Ismijavali su je Johnny Carson i David Letterman, a finalni udarac zadao je – Fidel Castro. Nazvao je novu Colu simbolom američke kapitalističke dekadencije. U Coli su shvatili da je vrijeme za smotati kablove. Brže bolje su re-brendirali stari recept u Coca Cola Classic, a ovaj pustili nizvodno.
Pringlesi su pokušali izbaciti verziju čipsa koji ne deblja, no propali su jer su sadržavali aditiv koji ljudsko tijelo teško probavlja, pa su izazvali više tegoba nego užitka.
Bic kemijske imale su svoj crni trenutak kad su dizajnirali ''kemijske za žene''. Ono što je javnost procijenila kao seksistički potez izvrgnuto je ruglu u recenzijama žena koje su tvrdile da, otkako koriste senzualne Bic kemijske, ne mogu više otjerati silne muškarce od sebe.
Ako može pogriješiti Coca Cola, gdje je tek nama kraj?
Inovacija i progres zahtijevaju prihvaćanje mogućnosti promašaja. Mnogi od nas nakon prvotnog pokušaja i neuspjeha odustanu i pokušavaju sakriti tragove neuspjeha, najčešće iz srama.
Cilj muzeja je stimulirati produktivnu raspravu i inspirirati ljude na smislene neuspjehe.
Osnivaču muzeja, Samuelu Westu, kao inspiracija je poslužio poznati hrvatski Muzej prekinutih veza koji ima svoju podružnicu i u Los Angelesu. Tamošnji voditelji muzeja pružili su mu punu podršku i pomoć. Zanimalo nas je što je to što privlači ljude takvim temama i muzejima.
''Oba muzeja pružaju ljudima nešto autentično, stvarno. Danas smo prekomjerno izloženi lažnoj ljepoti i savršenstvu, a naši muzeji pružaju cijelu priču: veze ne traju zauvijek i rastanci su teški, a nove ideje često propadnu, progres nije ravna crta'', objašnjava.
Većina izloženih objekata su podrijetlom iz kapitalističkih zemalja Zapada i poznati su nam iz popularne kulture: Facebook, Nokia, IKEA… Kultura koje su, kako kaže West, ''opsjednute uspjehom''.
''Što više glorificiramo uspjeh, time je neuspjeh stigmatiziraniji i teže pada pojedincu (ili tvrtki). Moramo shvatiti da, bez razumnih rizika, rizika od neuspjeha, ne možemo rješavati velike probleme koje imamo danas, poput koronavirusa, klimatskih promjena itd.''
I sama ideja za osnivanjem Muzeja neuspjeha bila je potencijalni – neuspjeh. Upitali smo dr. Westa u čemu je on promašio putem.
''Kad sam započeo, pretpostavio sam da će sve cool inovativne kompanije rado donirati predmete. Krivo. Nijedna nije htjela imati nikakve veze s Muzejom neuspjeha. Bilo je riskantno baciti se u osnivanje muzeja bez ikakvog prethodnog iskustva u tom polju… Stoga, naravno da sam činio brojne greške. Moja motivacija od samog starta bio je taj koncept koji je u srži zabavan. Prikazati neuspjeh kao novu perspektivu, te u konačnici – spoznati njegovu vrijednost.''
Nominirajte promašaje Hrvatske i susjedstva
Do sada su održane izložbe u Los Angelesu, Šangaju, Švedskoj i Hollywoodu. Trenutno su na pauzi zbog pandemije, no trebale bi se nastaviti u Francuskoj krajem godine.
Upitali smo ga ima li u planu doći do naše regije. Pretpostavili smo da bi publika nahrlila očekujući vidjeti primjere lokalnih propalih projekata.
Nasmijao se i rekao kako nas za sada nemaju u planu, no kako bi volio dovesti izložbu u naš grad.
''Siguran sam da na Balkanu postoje brojni zanimljivi promašaji.
Imate li kakvih sugestija?'', upitao je za pomoć.
Ideje prepuštamo vama...
