Nostalgične fotografije Splita s kraja 19. i početka 20. stoljeća dokaz su da je "najlipši grad na svitu" oduvijek bio pravi ljepotan. Iako tada nije bilo ludog partijanja do jutra ni turista iz cijelog svijeta koji tutnjaju Rivom, itekako se uživalo u trenucima provedenim kraj mora ili u šetnji.
Na Bačvice zimi i ljeti
Današnje Bačvice, koje su se nekada zvale Špalacijuni ili Spalaćuni, nalaze se na mjestu prirodne uvale koja je s vremenom postala javno kupalište. Kako piše u knjizi Joška Barića "Početak javnog prijevoza u Splitu", obitelj Košćina 1891. godine podigla je prvo kupalište u uvali Bačvice. U oglasu koji je potpisao Ante Košćina spominje se i prijevoz do kupališta: "Bit će i kola, koja će voziti simo i tamo uz malu nagradu."
Do plaže je vodio poljski put, a svuda uokolo prostirali su se vinogradi, pa nije bilo jednostavno doći pješice iz grada do mora. Putnici željni mora putovali su konjskim omnibusom s desetak mjesta koji je vozio od jutra do 20 sati za 10 novčića po osobi. Kupači su u početku na raspolaganju imali tek dugi drveni mol s kabinama za presvlačenje.
Na inicijativu biskupa početkom 20. stoljeća muškarci i žene nisu se smjeli kupati u isto vrijeme. To je sprječavao strogi redar, kao i visoka ograda. Danas su najvjerniji obožavatelji uvale s prirodnom pješčanom plažom zaljubljenici u picigin. Entuzijastično hrle na Bačvice tijekom cijele godine, bez obzira na temperature.
"'Idemo na Bačvice' poznata je himna splitskom kupalištu službeno otvorenom 1919. godine. Bačvice su prirodni fenomen, pješčana plaža u srcu grada, tu do gradske luke, koja može primiti i preko deset tisuća kupača. Pojavom proljetnih oseka Bačvice postaju splitska Copacabana na kojoj su započeli mnogi poznati nogometaši, na kojoj se rodio splitski ragbi, na kojoj se danas i ljeti i zimi redovito igra picigin. Bačvice su danas splitska šetnica svih uzrasta, a noću središte zabave mladih", otkriva Turistička zajednica grada Splita na svojim stranicama.
Gradski dnevni boravak
Nisu samo Bačvice promijenile svoje ruho – i Riva izgleda potpuno drukčije nego što je to bilo prije dva stoljeća, kada su Francuzi u vrijeme Napoleona vladali i ovim krajevima.
"Do danas ta je šetnica postala gradski dnevni boravak, najpopularniji i najvažniji javni prostor Splita. U međuvremenu je nekoliko puta promijenjen njezin izgled, ali uvijek je bila obilježena spektakularnom scenografijom koju pružaju južna fasada Dioklecijanove palače, s ulazom u Podrume, pa kasnije podignute zgrade zapadno od Palače, potom franjevački samostan sa crkvom Svetog Frane, te palača Bajamonti Dešković i Lučka kapetanija na istočnom kraju.
Današnja Riva je pješački raj, koji krasi neprekinuti niz kafića i restorana, idealno mjesto za ispijanje jutarnje ili popodnevne kave ili za večernji izlazak i druženje s prijateljima uz piće.
To je pozornica splitskog gradskog života, na njoj se održavaju brojna kulturna i zabavna događanja, na njoj je Split dočekivao svoje sportaše nakon bezbroj velikih uspjeha, poput Gorana Ivaniševića, igrača Hajduka i Jugoplastike, olimpijaca...
Riva je i politički forum, na njoj se desetljećima oslikavaju političke prilike u kojima Split opstoji kroz masovne skupove. Naravno, svoje najljepše ruho Riva dobiva za Sudamje, svetkovine posvećene Svetom Dujmu, zaštitniku Splita", otkriva TZ.
Nostalgični Split
Riva je oduvijek bila jedan od najatraktivnijih dijelova grada, pa ne čudi da se ondje otvorila prva splitska kavana i slastičarnica - Bottega da caffe e da scalitera još 1786. godine, čiji je vlasnik bio Filip Frezza, sin napuljskog oficira. Smatra se i da je na Rivi bio prvi splitski hotel: Locande Pace, s balkonom i pogledom na more u kojem su uživali uglavnom stranci iz Italije i Njemačke.
Prije dvadesetih godina 20. stoljeća na mjestu splitske Rive uzdizale su se murve, a zamijenile su ih palme koje su pristigle iz rasadnika na Visu. Dok još nije bilo asfalta, Riva je bila popločena tek na uskom pojasu uz more, a pred kućama se nalazio uski pločnik. Prošle su godine dok se pločnik nije proširio, a stigli su i stupovi javne rasvjete, kao i cvijeće. Nostalgični Split pogledajte u galeriji.
Rekord je pao ne tako davno: Znate li koja je službeno najniža temperatura zabilježena u Hrvatskoj?
