Galerija
Da je Japan zemlja koja može poslužiti kao uzor čistoće, nije tajna – to je jedna od prvih stvari koja se zamijeti u Zemlji Izlazećeg Sunca. Primjeri društvene svijesti u svakodnevnom životu su brojni. Radnici čiste ulice oko svog radnog mjesta, djeca volontiraju u mjesečnoj akciji čišćenja skupljajući smeće s ulica u blizini svoje škole. Jedan od aspekata japanske kulture su i akcije zajedničkog čišćenja u mnogim četvrtima. Mještani se okupljaju u dogovoreno vrijeme kako bi skupljali smeće. Aktivnost je to koja osim čistoće promiče i bolje povezivanje zajednice.
O tome kako su Japanci postali tako društveno savjesni, više možete doznati ovdje, a ovaj put nas je više zanimalo kako cijela zemlja može biti tako čista i organizirana kada se čini da u javnim prostorima gotovo da i nema kanti za smeće. Ranije ove godine Japanska nacionalna turistička organizacija (JNTO) provela je anketu među turistima i pitala ih s kakvim su se logističkim izazovima susreli tijekom svog boravka. Najčešći odgovor? Nedostatak kanti za smeće. Čak 22 posto turista izjavilo je da im je pronalazak mjesta za bacanje otpada bio najveći problem tijekom putovanja – ispred nedostatka govornika engleskog jezika (15 %) i prevelike gužve na popularnim atrakcijama (13 %).
"Nedostatak kanti za smeće može biti prava gnjavaža, osobito za mlade putnike s ograničenim budžetom. Umjesto da sjednu u restoran, vjerojatnije je da će kupiti onigiri u trgovini ili fotogeničnu slasticu na štandu. Kada završe s jelom, bezuspješno traže mjesto gdje će baciti otpad", kaže profesor Chris McMorran, koji predaje japanske studije na Nacionalnom sveučilištu u Singapuru, te dodaje kako Japanci kupuju hranu i piće u automatima ili trgovinama (kombini), ali razlika je u tome što većinom ne jedu niti piju na ulici.
Japanski bonton
Jesti u hodu toliko je nepristojno u Japanu da su neki gradovi to i zabranili. Jede se kod kuće ili u uredu, gdje se i baca otpad. Ako i jedu u hodu, većina ljudi sa sobom nosi malu vrećicu u koju spremaju smeće dok ne dođu kući. Za turiste koji se pitaju kako nositi smeće sa sobom tijekom dana postoji kreativno rješenje: furoshiki – komad tkanine za zamatanje stvari, koji drži svaka suvenirnica u Japanu. Furoshiki može poslužiti kao privremeno rješenje za nošenje otpada, a kasnije i kao ukrasni suvenir.
Turisti se pak bune da je iscrpljujuće hodati kilometrima po gradu i satima nositi sa sobom plastičnu ambalažu od hrane.
"Super je što su ulice čiste, ali iritantno je nositi smeće cijeli dan", kaže dio turista, a drugi se slažu kako je taj kuriozitet nešto što treba poštovati – i prilagoditi se.
Pitanje života i smrti
Masovni turizam izaziva probleme s javnim zbrinjavanjem otpada u Japanu. Primjerice, putnici iz cijelog svijeta posjećuju Naru, grad pod zaštitom UNESCO-a, udaljen 45 minuta vlakom od Osake. Osim što je dom povijesnim hramovima i budističkim artefaktima, Nara je poznata po divljim jelenima, koji uzimaju hranu od posjetitelja i "naklone se" u znak zahvale.
No otpad je postao pitanje života i smrti za jelene: devet ih je uginulo 2019. nakon što su pojeli plastični otpad koji su turisti ostavili za sobom. Kante za smeće uklonjene su iz parkova u Nari 1985. kako bi se spriječilo da jeleni jedu iz njih, a u cijelom gradu postavljeni su znakovi upozorenja koji ljude potiču da ne bacaju otpad jer smeće ili hrana koja nije dio njihove prehrane mogu biti štetni za jelene.
Kako je broj turista rastao, postalo je jasno da znakovi nisu dovoljni i da posjetitelji ne poštuju lokalni običaj da ponesu svoje smeće sa sobom. Grad je zato promijenio politiku i postavio nekoliko kanti u najprometnijim turističkim zonama. Nove kante na solarni pogon imaju natpis: "Spasimo jelene" na engleskom jeziku.
Hoće li Japanci smisliti nove metode za održavanje čistoće, tek ćemo vidjeti, a do tada se samo možemo nadati da će i drugi narodi diljem svijeta naučiti nešto od nacije koja zna održati svoju zemlju urednom.
Znate li što je irski pozdrav? Neobična navika u društvu koju imaju i Hrvati...