Galerija
Talijanski fizičar i astronom Galileo Galilei (1564.-1642.) mletačkom je duždu predstavio je svoj dalekozor krajem kolovoza 1609. godine, a na današnji je dan, 30. studenoga 1609., njime prvi put promatrao mjesec i skicirao njegov krajolik s planinama i kraterima.
Galileo nije izumio dalekozor, već je to godinu dana ranije učinio Nizozemac Hans Lippershey, a Galileo je čuvši za tu novotariju po istom principu konstruirao svoj. Galileov je dalekozor povećavao osam puta, što je za ono vrijeme bilo dovoljno da mu osigura doživotnu poziciju predavača na Sveučilištu u Padovi i dvostruko veći plaću.
Otkriće za otkrićem
Svojim teleskopima Galileo je iste godine otkrio da i na Mjesecu ima planina, dolina i kratera, a iduće je godine otkrio četiri najveća Jupiterova mjeseca (postoje teorije da su ti mjeseci oktriveni i ranije, ali Galileo je prvi koji je nepobitno dokazao njihovo postojanje). Taj pronalazak iznimno je važan jer je išao u prilog teoriji da Zemlja nije u središtu Svemira te da se okreće oko Sunca.
Galileo je Mlečanima demonstrirao svoj dalekozor na vrhu zvonika crkve Svetoga Marka, a njih je oduševilo što se njime brod na horizontu može uočiti puna tri sata prije nego što postane vidljiv golim okom. Iako nije bio njegov izumitelj, Galileo je ipak bio prvi kojemu je palo na pamet novo tehnološko čudo koristiti u astronomske svrhe.
Astronomska otkrića ubrzo su se počela redati: Galileo je tako na današnji dan prvi put promatrao Mjesečevu površinu te skicirao i opisao. Također je opisao i Mliječnu stazu, potvrdio da oko Jupitera kruže četiri satelita, da Venera, kao i Mjesec mijenja faze, kao i to da Sunce na površini ima pjege. Tako se Galileo uvjerio u ispravnost teorije Nikole Kopernika koji je tvrdio Zemlja i ostali planeti kruže oko Sunca (heliocentrični sustav).
Na margini, poput Zemlje
Svoja astronomska otkrića Galileo je objavio 1610. godine u djelu "Vjesnik zviježđa". Ona su ga uvjerila da je Kopernikov jedini točan i istinit, što ga je dovelo u sukob s Crkvom. Inkvizicija mu je 1616. godine zabranila naučavanje da se Zemlja giba oko Sunca, a kako on od toga nije odustao, nakon što je objavio "Dijalog o dvama glavnim svjetskim sustavima, ptolemejskom i kopernikanskom…" (Firenca, 1632.), 1633. godine u Rimu je, u prostorijama Inkvizicije, održan proces protiv Galileija.
Prognan je, a samo zahvaljujući prijateljstvu s obitelji Medici osuđen je tek na kućni pritvor. Postao je simbolom sukoba znanstvene misli i religije, a rečenica koju je navodno izgovorio izlazeći sa suda “Eppur si muove” (“Ipak se kreće”) do danas je ostala simbolom sukoba religije i znanstvene misli.
Kada je umro Crkva nije dopustila da mu se na grobu podigne spomenik, pa je to učinjeno tek stotinu godina kasnije. Još kasnije, tek 1757. godine, skinuta je zabrana s njegovih djela u kojima poučava o heliocentričnom sustavu.
Grad za koji u Europi stoljećima nisu znali: Svjetsko čudo koje se sakrilo iza kilometarskog kanjona
