Galerija
Bajkovita Stara planina u Srbiji mjesto je koje oduševljava. Prirodnih ljepota ovdje ne nedostaje, a svatko će nešto za sebe pronaći tijekom cijele godine. Osim skijanja, ovdje možete guštati u planinarenju i u ekstremnim sportovima.
Stara je planina najduži planinski masiv na području Srbije i već samo ova činjenica govori kako tamo svatko može pronaći djelić prirode (i aktivnosti) za sebe u kojem će uživati. Zovu je još i Balkan, a po njoj je i cijeli Balkanski poluotok dobio ime, osim u Srbiji prostire se i u Bugarskoj.
Najviši joj je vrh u Srbiji Midžor s visinom od 2169 metara, dok je to u Bugarskoj vrh Botev s 2376 metara nadmorske visine. Njezin glavni planinski masiv proteže se na vrtoglavih 550 kilometara od Zaječara sve do Crnog mora, od toga 150 kilometara Stare planine čini granicu Srbije i Bugarske, a preostalih 400 dijeli Bugarsku na sjevernu i južnu.
Od Beograda je udaljena 330, a od Zagreba 735 kilometara. Ako se odlučite na putovanje automobilom iz Zagreba, bit će vam potrebno oko 8 sati za dolazak na odredište. Ukupan trošak za gorivo i cestarine iznosi oko 600 kuna, od čega ćete cestarinu u Hrvatskoj platiti 130 kuna. Većinu puta vozite se autocestom Zagreb - Beograd i Beograd - Niš, stoga će vam putovanje biti ugodno. Ipak, dio puta ćete voziti i po lokalnim cestama, stoga se pripremite.
Područje je parkom prirode proglašeno 1997. godine zahvaljujući bogatstvu biljnog i životinjskog svijeta kao i geomorfoloških, geoloških, hidroloških i hidrogeoloških karakteristika ovog područja. Tako ćete šetnjom ili planinarenjem po planini naići na neke od čak 1200 različitih vrsta biljaka. Od toga je čak 115 endema.
Ako volite planinariti, onda vam predlažemo da se osim na Midžor, zaputite i prema vrhovima Babin zub, koji se nalazi na 1758 metara nadmorske visine, Zarkova cuka (1848 metara), Prilepski vrh (1905 metara), Tupanar (1955 metara) , Lazarevi jaglaci koji se dižu na 1874 metara visinu, Bratkova strana na 1943 metara nadmorske visine ili pak vrh Mramor koji je na 1760 metara nadmorske visine.
Stara planina diči se i strogim rezervatima, a one koje se posebno isplati istražiti su Strogi prirodni rezervat Draganište sa svojim bajkovitim šumama smreke, Strogi prirodni rezervat Golema Reka gdje možete uživati u šetnji šumama bukve, Strogi prirodni rezervat Vražja glava gdje zorno možete vidjeti razvoj biljnih vrsta s naglaskom na javor, a tu su i Strogi prirodni rezervat Smrče te Kopren koji predstavlja značajno stanište biljaka mesožderki.
No, to nisu sve od atrakcija koje vas tamo čekaju. Zimi tamo možete uživati u skijanju, a više informacija potražite u članku u kojem smo pisali upravo o ovoj temi. Osim skijanja, čeka vas preko 100 kilometara označenih pješačkih i planinarskih staza prema famoznim vrhovima koji krase ovu planinu, a uskoro se i održava prvo izdanje Highlander Srbija, avanture u kojoj će sudionici u 5 dana prijeći 100 kilometara Stare planine sa ruksakom na leđima u kojem će nositi šator, hranu, odjeći i cijelu opremu za spomenutu pustolovinu.
Neotkrivena Stara planina: 100 kilometara divlje prirode, rijeka, vodopada i zaboravljenih kamenih sela
Volite li vodopade, obavezno ćete se zaputiti do Dojkinačke rijeke i potražiti ih. Zovu se Arbinja i Tupavica, a ovi prvi će vas zaista razveseliti jer se ne radi o samo jednom, već nizu vodopada koji u kombinaciji s kaskadama stvaraju predivne prizore. Voda je, naravno, čista i bistra, i što je najbolje, možete je bezbrižno popiti.
Tu je i Zavojsko jezero za sve ljubitelje ribolova koji jednostavno vole guštati u lovu na pastrvu ili šarana. Prekrasni su i kanjoni među kojima se posebno ističe Kanjon Temštice koji je u kombinaciji s vodopadima na Topdolskoj rijeci posebno iskustvo. Kad ste ovdje, naići ćete i na vodopad Pilj koji je sa svojih 64 metara visine jedan od najviših u Srbiji.
Poseban je i Kanjon Rosomače koji predstavlja vrijednu prirodnu ostavštinu jer je svojevrsni primjer mjesta na kojem su pronađeni ostaci sedimenata iz geološkog razdoblja naziva jura, kao i ostaci fosila iz najvećih morskih dubina.
Zapamtite, u prirodi ostavite samo tragove svojih koraka! Pokupite smeće, čuvajte prirodu i budite odgovorni prema njoj!
Na popis lokacija koje trebate posjetiti stavite Vurnju, lokalitet za koji se smatra da je mjesto s najvećim brojem zaštićenih vrsta biljaka i životinja, Koprenski vodopad dužine 103 metra, Pećinsku crkvu iz 13. stoljeća u blizini sela Rsovci, famozno Slavinjsko grlo i naravno, Babin zub.
Od aktivnosti još možete uživati u branju ljekovitog bilja, no budite oprezni i obavezno se prije posavjetujte sa stručnjacima. Zanimljiva su za istraživanje i okolna sela među kojima se posebno ističe Knjaževac gdje možete kušati lokalna kvalitetna vina, a u selu Ravna nalazi se i arheološko nalazište Timacum minus iz 1. stoljeća. Posjetite arheološko-etnološki park Ravna gdje u staroj školi možete razgledati izložbu, obavezno posjetite lapidariju ali i etno kuću u sklopu koje se nalazi podrum posvećen vinarstvu.
Volite li sakralne građevine, vaša će destinacija biti selo Donja Kamenica u kojem se nalazi crkva Presvete Bogorodice s očuvanim freskama, a na putu do tamo između Gornje i Donje Kamenice obavezno zastanite u manastiru posvećenom Svetoj Trojici.
Nastao je davne 1454. godine, no zbog povijesti i mnogih zbivanja, šteta koja je učinjena ostavila je na njemu neizbrisiv trag. Tako danas možete vidjeti samo ostatke freski, a zanimljivo je spomenuti i da se biblioteka koja se punila kroz povijest i danas koristi. Tamo ćete danas sresti monahinje, pripadnice pravoslavne vjere koje se bave izradom ikona i ostalih predmeta koji se vežu uz pravoslavlje.
Kad ste završili s istraživanjem prirodne i kulturne baštine, ako volite ekstremne sportove, razmislite o vožnji biciklom kroz prirodu ili pak paraglajderom. Usudite li se? Ako da, sigurno nećete pogriješiti jer vjerujemo da će vam sve na što ćete naići dugo ostati u pamćenju.
Dobro ćete se i fino ovdje i najesti. Obavezno kušajte belmuž, specijalitet od kukuruznog brašna i sira koji će idealno prijati uz čašu lokalnog vina. Ne zaboravite i na domaću rakiju i naravno, specijalitet bez čijeg kušanja se ne odlazi od tamo, a to su delicije spremljene od staroplaninskog janjeta.
