Palestina je donedavno bila nepravedno zanemarena na turističkoj karti svijeta – toliko je dugo prikazivana kroz sukobe i mučnu povijest, da je bilo teško zamisliti što se krije s druge strane kamera. A kad tamo: slikoviti gradovi, impresivna prošlost, nasmiješeni domaćini, miris kave i jasmina, polja zelenih badema…
Iako obuhvaća teritorij Zapadne Obale i Gaze, uglavnom se govori o Zapadnoj Obali gdje se nalaze Jeruzalem, Betlehem, Jerihon, Mrtvo more i dr., dok je u Gazu iznimno teško ući. Zapadna Obala je mala zemlja, za svega dva-tri sata stignete s jednog kraja na drugi. No, da biste vidjeli barem „best of“ trebat će vam nekoliko dana, a mi vam donosimo nekoliko razloga zašto biste trebali dati šansu Palestini.
1. Palestinska gostoljubivost
Jedan od razloga zbog kojih mnogi koji žele otići u Palestinu, a još nisu, jest taj da ju smatraju nesigurnom. No, gradovi Zapadne Obale sigurni su za posjetioce (ipak i izraelski turizam ovisi o sigurnosti Palestine).
Palestinci su pak poznati po svojoj gostoljubivosti i rado će vam pomoći ako vam nešto zatreba. Izgubili ste se na ulici? Sjatit će ih se deset ako treba da vam pomognu naći smjer. Sprijateljili ste se? Pozvat će vas na druženje i upoznat ćete baku, djeda, mamu, tatu, mačku, strica, susjede, djecu, suprugu i njenu obitelj. Želite li kavu ili nešto slatko? Stiže. Ne želite? Kako to mislite, nemoguće. Evo kave i uzmi malo baklave, hajde!
2. Prvo pravilo arapskog kuhanja: Uvijek napravi previše
Ovdje nećete ostati gladni. Porcije kao da se i rade za slučaj da još netko neplaniran dođe. Bliskoistočnu kuhinju osim obilja odlikuju začini, šarene salate, masline, datulje, smokve, bademi, kikirikiji, pistaciji, domaći arapski kruh, puno povrća, maslinovog ulja...
Glavna jela sastoje se najčešće od riže, janjetine, piletine i punjenog povrća. Zvuči poznato, zar ne? Samo ih ovdje rade na drugačiji način – primjerice, njihova riža s piletinom je „prevrnuta“ (maqluba) a „sarmice“ su malene i umotane u list vinove loze (japrak). Falafel, humus i kebab već su se udomaćili i na našim prostorima, no svejedno isprobajte originalnu verziju na arapskom terenu.
Na stolu je uvijek i voće za osvježiti se i zasladiti, a od deserata obavezno probajte knafeh, puding ili baklavu. Ovdje nije neobično piti kavu i navečer – kava ponekad dolazi začinjena, s kardamom ili šafranom. Možda vam u početku bude neobična, ali jednom kad se naviknete, gotovo je. Ostaje samo povratak kući sa zalihama i kasnije guglanje: arapska kava gdje kupiti.
3. Nablus, neokrunjena kraljica Palestine
Kad smo kod slatkog, topli kolač od sira (knafeh) vodi nas u stari grad Nablus. Koga god pitate, svi će vas uputiti u ovu prijestolnicu kultnog deserta.
Nablus je jedan od najstarijih gradova svijeta, u kojem još živi stara samaritanska zajednica. Njegove kamene ulice odišu mirom i dobrom atmosferom. Zbog toga je idealan za opušten izlet, šetnju bazarom i kavu s knafehom pod palmama, dok u pozadini svira orijentalna glazba. Bit će vam odmah jasno zašto Nablus zovu „neokrunjenom kraljicom Palestine“.
4. Jerihon: Mjesečev grad i danas je enigma
Stari biblijski grad Jerihon ostao je upamćen u povijesti po pričama o jerihonskim trubama i zidovima. Naime, kad su Židovi napustili Egipat i krenuli u Obećanu zemlju, došli su pred snažne zidine Jerihona. Bog im je dao uputu da šest dana kruže oko zidina grada dok sedam svećenika svira u trublje. Sedmi dan, kada se oglase trube, neka podignu ogromnu buku i srušit će se gradski bedemi.
Vjeruje se kako ime grada potječe od riječi za mjesec. Otuda i nadimak: Mjesečev grad.
5. Egzotični kanjoni i Mrtvo more
Prije nego od Jerihona krenete odmah prema Mrtvom moru, možete se zaustaviti na jednom nerealnom mjestu u blizini: zove se dolina Qelt. Njene žuto-smećkaste stijene s potokom kraj kojeg raste zelenilo stvaraju dojam egzotičnog kanjona, a sama lokacija je popularna među planinarima.
Mrtvo more udaljeno je svega dvadesetak minuta vožnje. O njemu ne treba mnogo govoriti jer je već poznato, pa podsjetimo samo da se radi o iznimno slanom jezeru koje obiluje mineralima i solima. Uglavnom se ovdje najbolje zabavljaju turisti koji se fotkaju dok „čitaju novine“ i plutaju na vodi. Zamislite kako to izgleda kad svi u vodi izvade novine.
6. Hebron ili Al-Khalil: doza surove realnosti
Da je putovanje udžbenik, Hebron bi bio rubrika „Za one koji žele znati više“. U političkom smislu on je utjelovljenje izreke „što južnije, to tužnije“, no upravo ovdje najbolje možete vidjeti kako izgledaju susjedski odnosi u praksi.
Ironično, izraelsko-palestinski sukob najteže se prelomio baš u ovom gradu, čije ime znači „prijatelj“. Danas je strogo podijeljen na dva dijela. Unatoč tome, mnogi ovdje dolaze sami, a neke turističke agencije ponudit će vam izlete u svom aranžmanu.
Jug Palestine je još prilično ruralan i tradicionalan. Hebron okružuju zelena brdašca na kojima ćete često vidjeti pastire s ovcama, a nemojte se začuditi ako vidite magarca koji je odlučio malo prošetati gradom.
Ovdje se nalaze poznate tvornice: jedna proizvodi tradicionalno staklo i keramiku, a druga slavne marame, tzv. „palestinke“. U obje možete ući i vidjeti proces izrade te na licu mjesta kupiti originalne suvenire.
7. Masline - drvo koje voli siromašne
Kažu kako je najljepše vrijeme za posjet u proljeće ili jesen, kada su temperature taman. A taman u kasnu jesen počinje i sezona branja maslina. Zateknete li se tamo, budite uvjereni da će vas rado pozvati na ovaj skoro pa svečani događaj. Palestinci naročito vole i poštuju maslinu, opisujući je kao „drvo siromašnih“ – ništa ne uzima, a puno daje.
8. Betlehem: šareni miks svega
Iako je Betlehem mahom fokusiran na vjerski turizam kao mjesto Isusova rođenja, nemojte misliti da nema ničeg drugog. Tijekom dana prošećite gradom: uređene ulice, slatki kafići i restorani, nasmijani prodavači koji testiraju vaše umijeće cjenkanja uz kavicu, mačke i prometni kaos… Istočnjački šarm i ležerna atmosfera vladaju ulicama Betlehema.
Pronaći ćete Banksyjeve murale, Hotel s najgorim pogledom na svijetu, zgodne lokalne vinarije i pivovare. Navečer počinje život: glazba iz automobila, šarenilo dućana koji rade do kasno u noć, mirisi kuhinje, metež…
9. Jeruzalem, cvijet među gradovima
Jeruzalem i Betlehem toliko su blizu da u vožnji gotovo ni ne primijetite gdje je jedan prestao a drugi počeo. Jeruzalem je pravi kozmpolitski grad u kojem će svatko naći nešto za sebe – od šik hipsterskih kafića do starih knjižara.
Leži s obje strane palestinsko-izraelske granice i čuvar je najvažnijih mjesta za kršćane, muslimane i Židove. Možda nema prikladnije anegdote za završiti posjet Svetoj Zemlji, od one koja govori o besmislu podjela među ljudima.
Među zidinama Starog grada nalazi se Bazilika Svetog groba. Ni ona kroz povijest nije bila izuzetak u teritorijalnim sukobima. Šest kršćanskih zajednica nisu se mogle dogovoriti nad „podjelom“ bazilike, pa je, sit svega, Sultan Osman III u 18. stoljeću donio odredbu Status Quo. To je značilo da u tom trenutku sve ostaje „zamrznuto“ kako je, pa tako i odnos snaga u bazilici. Pod jednim od prozora na fasadi ostale su nečije ljestve. Danas postoji mnoštvo verzija priče, a najpoznatija je ona koja kaže kako se šest zajednica nije moglo dogovoriti kome ljestve pripadaju i one su do današnjeg dana - ostavljene na crkvi!
Već stotinama godina ključeve Bazilike čuva muslimanska obitelj koja ih brižno prenosi s koljena na koljeno. Kako sami kažu, time ne prenose samo ključ, već i svijest o poštivanju drugih.
Kada bi ova poruka stigla do onih do kojih treba, sigurno bi došli i bolji dani za Svetu zemlju i Jeruzalem. Baš kao u pjesmi po kojoj je dobio drugo ime: Cvijet među gradovima...
