Galerija 2 2 2 2

U trendu Crespi d’Adda Zamrznut u vremenu: Talijanski gradić u kojem su smjeli živjeti samo tvornički radnici i njihove obitelji Paratha Smaaash Burgeri kakve još niste probali u Zagrebu: Novo mjesto za ljubitelje street fooda u centru grada Collioure Kao nacrtan: Gradić s čije tvrđave puca jedan od najljepših pogleda na Mediteran

Balearski otoci već su godinama omiljena destinacija brojnih turista. Četiri velika otoka Mallorca, Menorca, Ibiza i Formentera te brojni manji otočići omiljeno su mjesto za odmor za sve željne mora, sunca i dobrog provoda. Lokalne vlasti odlučile su se protiv masovnog turizma boriti reguliranjem zakona vezanih za iznajmljivanje smještaja na otocima.

2016. godine najavljeno je uvođenje nove turističke naknade koja iznosi između 7 i 30 kuna po osobi. Cilj je prvenstveno bio smanjiti broj turista koji na otoke dolaze samo na nekoliko dana, a potaknuti dolazak onih koji ostaju dulji period i u tom slučaju cijena naknade umanjuje se za 50 posto. Taj se porez pokazao izuzetno profitabilnim te je Balearima dosad donio oko 1,8 milijardi kuna!

Iduće je godine doneseno još regulativa kojima se pokušava spriječiti „siva ekonomija“ a ograničen je i broj kreveta na Mallorci i Ibizi na ukupno 623 tisuće. Svi iznajmljivači koji se oglašavaju na platformama kao što su AirBnb i HomeAway moraju biti registrirani, a kazne za nepoštivanje su drakonske. Također je zabranjeno iznajmljivanje smještaja turistima u stambenim zgradama, osim u slučaju da se zgrada nalazi u ruralnom području.

Novac prikupljen od poreza ulaže se u održive projekte a odabire ih Odbor za održivi turizam. Na primjer, na Mallorci su vjetrenjače dio kulturnog nasljeđa pa je tako 100 tisuća kuna podijeljeno vlasnicima mlinova kako bi nastavili razvijati tu tradiciju. Naravno, paralelno se radi i na digitalizaciji, pa je trenutačno u pripremi i projekt izrade aplikacije koja će turiste podučavati o bogatom morskom ekosustavu Baleara.