Za iskusne avanturiste, diljem Starog kontinenta može se pronaći veliki broj lokacija na kojima se može kampirati na „divljaka“. Ipak, postoje i neke zemlje gdje bi to bilo pametno izbjeći, jer je takvo kampiranje strogo zabranjeno.

Prije nego pripremite šator i krenete u prirodu, bitno se osigurati da ne prekršite zakon. Jedno od najboljih mjesta za divlje kampiranje u Europi svakako je Škotska, a prema zakonu iz 2003., kampiranje dopušteno gotovo svugdje, uz vrlo malo ograničenja. Divlja kampiranje legalno je i u Turskoj, Litvi i Finskoj. Također, u zemljama kao što su Švedska i Norveška, ljude se i potiče na divlje kampiranje.

Ipak, u mnogim je zemljama to protuzakonito i zakon se strogo provodi. Italija, Luksemburg i Malta su među onim zemljama gdje bi kampiranje na divljaka bilo pametno izbjegavati, a ono nije dozvoljeno niti u Lijepoj Našoj.

No, kako je u mnogim zemljama dozvoljeno, donosimo pet lokacija gdje ćete biti sretni, veseli, bezbrižni i uživati u pogledu na zvjezdano nebo.

Vanjski Hebridi (Škotska): prekrasne plaže netaknute turizmom

Smješteni na sjeverozapadnoj obali Škotske, udaljeno otočje Vanjski Hebridi prepuni su spektakularnih mjesta za divlje kampiranje. Zapadna obala otoka Lewis & Harris je čudesna, bogata bijelim pijeskom i pogledom na otok Taransay. Jedine restrikcije koje ovdje morati poštivati su da kampirate 100 i više metara od ceste i da iza sebe ne ostavljate nikakvo smeće.

Lofotski otoci (Norveška): spavanje pod ponoćnim suncem

Za avanturističko mjesto za ljetno kampiranje, uputite se unutar Arktičkog kruga do Lofotskih otoka. Ovo je idealno mjesto za provesti cijelu noć i uživati u norveškom ponoćnom suncu. Plaže i pješčane dine na sjevernoj obali Moskenesoya posebno su privlačne ljeti. Norveška je vrlo gostoljubiva prema divljim kamperima.

Prema Allemannsrettenu, pravu javnog pristupa, dopušteno je divlje kampiranje do dvije noći na neobrađenom zemljištu. To znači da možete slobodno kampirati na većini mjesta. Također, morate paziti na udaljenost od ceste i biti na sigurnih 150 metara, a naravno, uvjet je i da ostavite sve kako je bilo prije vašeg dolaska.

Laheema nacionalni park (Estonija): kampiranje u bujnoj šumi

Ovaj prostrani šumoviti nacionalni park dobro je poznat kao mjesto koje prihvaća divlje kampere. Estonski zakoni o javnom pristupu znače da je divlje kampiranje dopušteno na državnom zemljištu i stanovnici su obično vrlo otvoreni prema kamperima. No, kampiranje nije dopušteno na obrađenim površinama, a rublje i posuđe ne smije se prati u rijekama i jezerima. Dopušteno je i loženje logorske vatre, pod uvjetom da koristite za to predviđena ložišta u šumama i da ne oštećujete drveće za nabavu drva za ogrjev.

Kungsleden (Švedska): pješačite kroz prirodni rezervat

Kungsleden ili Kraljeva staza proteže se 440 kilometara sjevernom Švedskom. Pješačka ruta povezuje Abisko na sjeveru s Hemavanom na jugu i prolazi kroz prirodni rezervat Vindelfjallen. Ovo je odlično mjesto za divlje kampiranje okruženo alpskom tundrom i šumama breza. Također možete naići na divlje životinje poput sobova. Švedska potiče divlje kampiranje svojim pravom javnog pristupa, a pritom kampere poziva i da slijede geslo „Ne smetaj, ne uništavaj“.

Dolina rijeke Dubyse (Litva): rijekom kroz šumu

Staza uz litvansku rijeku Dubysa popularna je pješačka ruta koja prolazi kroz visoravni istočne Samogitije, kroz slikovita sela i pokraj polja kukuruza u cvatu. Omogućuje ugodnu višednevnu šetnju i divlje kampiranje. Divlje kampiranje je legalno u Litvi. Samo provjerite jeste li zatražili dopuštenje prije boravka na privatnom posjedu i izbjegavajte kampiranje u urbanim područjima ili u blizini kuća.

Najlakši put do novih ideja za putovanja. Preuzmi DNEVNIK.hr aplikaciju