Između više od petsto nacionalnih parkova u Europi nezahvalan je posao odabrati bilo kojih pet i svrstati ih pod neki naslov. Nerealno je očekivati da će se svatko složiti s izborom jer tu ima puno subjektivnog, kao i uvijek kad je ljepota u pitanju.
Ali uz pomoć nekoliko kriterija malo je lakše napraviti izbor, a i utješno je što oni sada preskočeni mogu dobiti prostor pod nekim drugim naslovom. Zato ovaj put donosimo 5 europskih nacionalnih parkova koji su izvan Hrvatske, ali relativno blizu – ne više od pola dana (8-9 sati) vožnje i koji se uz ostale ljepote mogu pohvaliti odličnim stazama za planinarenje.
Ovih pet nacionalnih parkova možete posjetiti na jedan dan, vikend ili produženi vikend, po vlastitom planinarskom guštu. Čak i ako planirate sasvim malo hodati, dobro se upoznajte s rutom, raspitajte se o stazama koje su otvorene, gledajte prognozu.
Zimi planirajte pokret dovoljno rano i računajte da ćete biti puno sporiji ako je staza prekrivena snijegom. Raspitajte se trebaju li vam dereze. Ako ne znate što su dereze, pričekajte proljeće.
Puna baterija mobitela, naglavna svjetiljka, energetske pločice, dobra obuća i odjeća i voda mogu vam spasiti život. I najbitnije: nikad ne precjenjujte vlastite mogućnosti i nikad ne podcjenjujte prirodu.
Zato, ako još niste ozbiljnije počeli upoznavati gorja, nemojte krenuti baš s usponom na Šar-planinu u veljači. Prošećite se radije oko Bledskog jezera ili, ako vam je to preblizu, odaberite neku od početničkih staza u Tatrama ili Dolomitima.
1. Triglavski nacionalni park, Slovenija
Triglavski nacionalni park udaljen je niti dva i pol sata od Zagreba, što ga čini idealnim za jednodnevni izlet, ali neće vam biti dosadno ni ako ondje odlučite provesti nekoliko dana. Autocesta će vas dovesti skroz do Bleda, gdje će vas dočekati obilje hotela, privatnog smještaja i sadržaja. Bajkovit izgled Bleda pod snijegom dovoljan je razlog da odete ponovno iako ste ga posjetili u neko drugo doba godine.
Bez obzira na to u kakvoj ste formi, među brojnim stazama za planinarenje i pješačenje naći ćete nešto baš za sebe. U šetnji oko Bledskog jezera uživat će i oni koji ne vole uspone i dovoljan im je tek pogled na Julijske Alpe.
Lagane su i staza Soča, staza korita Tolminke, staza Triglavska Bistrica, staza Pokljuka. Ako ste raspoloženi za "pravi" uspon, možete na primjer od Pokljuke preko Blejske koče na Lipancih (1630 m) ili od koče do vrha Debela peč (2014 m), s kojeg se pruža nevjerojatno lijep pogled na Triglav. Za uspon na Triglav ipak treba pričekati lipanj, ali ne čekajte zadnji čas da rezervirate mjesto u Kredarici.
2. Nacionalni park Dolomiti Bellunesi, Italija
Nacionalni park Dolomiti Bellunesi osnovan je 1990. godine, proteže se od doline Cismon do doline Piave i poseban je zbog slikovitih sela, dramatičnih stijena i vrhova u oblacima.
Dolomiti su planinarski standard i iako je u Dolomitima planinarska sezona od lipnja do rujna, postoje staze na kojima ćete uživati i zimi. Ovamo možda nećete doći na jednodnevni izlet zimi kad su dani kratki jer se iz Zagreba trebate voziti malo više od 5 sati do turističkog i skijaškog središta Cortine d'Ampezzo, ali zimi kada je skijaška sezona u jeku svakako ćete naći puno zimskih sadržaja za kvalitetan produženi vikend.
Ako ste pak u okolici na skijanju, dajte šansu i nekoj od planinarskih staza i uživajte malo sporije u zimskoj ljepoti Dolomita. Prošećite se poznatom stazom 5 torri ili se od čarobnih alpskih jezera popnite na neki od vrhova, npr. Lago Antorno (Misurina) - Rifugio Auronzo ili Lago di Misurina - Cima Monte Piana. Imajte na umu da je većina staza u ovome nacionalnom parku ocijenjena ocjenama umjereno do vrlo teško. Dobro se raspitajte o uvjetima na stazi na licu mjesta i u Alpama uvijek pratite upozorenja za lavine.
3. Nacionalni park Tatre, Slovačka/Poljska
Nacionalni park Tatre nalazi se na granici Poljske i Slovačke i prvi je europski prekogranični nacionalni park, zaštićen od 1948. Tatre su napopularnija planinarska destinacija u Slovačkoj s čak 29 vrhova viših od 2500 metara i mogu se pohvaliti fantastičnim pješačkim stazama. S nama bliže, slovačke strane najveća su središta ljetnog i zimskog turizma Štrbské Pleso, Starý Smokovec i Tatranská Lomnica, a s poljske strane početna je točka uspona za većinu mjesto Zakopane.
Obvezno se raspitajte o prohodnosti staza prije nego što krenete, internetska stranica parka ima popis staza otvorenih zimi, ali uvjete uvijek provjerite i prije samog uspona. Ovdje se nalaze i najpoznatija slovačka skijališta, a smještaj je puno povoljniji nego u Dolomitima, pa je dobra ideja napraviti skijaško-planinarski izlet.
Ako želite dobro upoznati Tatre, istražujte ih bar četiri dana. Dobro se pripremite jer sigurno nećete stići obići sve. Lakši je uspon na planinu Nosal ili do Slapa Siklawica. U kategoriji srednje teških i uspona do 1500 metara su uspon na Morskie Oko, do Vodospada Skok, na Popradske Pleso ili Zamkovského chata. A tko voli zahtjevnije staze, neće ga razočarati put do ili Kasprowyh Wiercha (1987m) i Téryho chata (2015m).
4. Nacionalni park Durmitor, Crna Gora
Durmitor je najljepša crnogorska planina s čak 48 vrhova viših od 2000 metara, sedam viših od 2400 metara, dok najviši, Bobotov kuk gleda na podnožje s 2523 metra nadmorske visine.
Do Žabljaka, turističkog središta podno Durmitora, vozit ćete se oko 8 sati od Zagreba i tamo ćete naći bezbroj opcija smještaja, od luksuznih hotela, privatnih koliba do hostela za autostopere. Iako moguće, šteta bi bila ovdje provesti samo vikend, pa dajte Durmitoru barem tri dana da vam se predstavi kako treba.
U nevjerojatnoj prirodi Durmitora s oštrim vrhovima i grebenima, ledenjačkim dolinama i gorskim jezerima možete uživati planinareći čitavu godinu. Slabiji hodači neće ostati razočarani šetnjom oko Crnog jezera ili brojnim ravnim stazama u podnožju planine. Ako ste se odlučili popeti na Bobotov kuk, za uspon od podnožja (čast iznimkama!) još uvijek nedostaje koji sat dnevnog svjetla, ali za uspon od Sedla do vrha (putem uz jezero Zeleni vir) bit će ga dosta ako dovoljno rano krenete. Sedlo je slikovit prijevoj do kojega se može stići i automobilom, pa i nehodači mogu uživati u srcu planine i njezinim nevjerojatnim oblicima.
5. Nacionalni park Šar-planina, Sjeverna Makedonija/Kosovo
Šar-planina je drugi prekogranični nacionalni park na ovom popisu, jer je i Sjeverna Makedonija 2021. zaštitila svoj dio Šar-planine. Šar-planina (starim imenom Skardus) proteže se preko tri države, Sjeverne Makedonije, Kosova i Albanije. Ima 17 vrhova viših od 2500 metara i 30 vrhova iznad dvije tisuće. Ime je navodno dobila jer zimi zbog neravnomjerne prekrivenosti snijegom - postaje šarena.
Titov vrh s 2747 metara najviši je vrh Šar planine, a nalazi se iznad Tetova u Sjevernoj Makedoniji, od kojeg vodi dvadeset kilometara asfaltne ceste do poznatog skijališta Popova Šapka, polazne točke uspona na Titov vrh.
Do Popove šapke iz Zagreba ćete se voziti otprilike 9 sati, ni s juga zemlje nećete puno brže doći zbog toga što većinom nećete biti na autocesti, ali ćete zato ondje pronaći vrlo povoljan smještaj, pa razmislite o aktivnom skijaško-planinarskom odmoru s ekipom u vili na skijalištu.
Popova Šapka (Hotel Skardus) nalazi se na 1763 metara nadmorske visine i početak je uspona na Titov vrh (2747 m). Do Titova vrha hodat ćete pravom divljinom i vjerojatno razmišljati o "brdovitom Balkanu", a putem se možete uspeti i na Ceripašina vrh (2450 m), Anteni vrh (2531 m), Sin vrh (2550 m), Karabunar vrh (2600 m) i Bakardan vrh (2700 m). Na Titov vrhu planinare čeka nagrada – nezaboravan pogled u svim smjerovima i na čitav impresivni masiv Šar-planine.
