Ono što je nama bitno jest da nas kava ujutro razbuđuje, a navečer nas drži budnima. Ali što to ona ustvari radi mozgu? Kada smo budni u mozgu se kumulira kemijski spoj koji zovemo adenozin, koji se spaja sa receptorima koji usporavaju aktivnost mozga. Što je veća koncentracija adenozina to smo umorniji.
Kada spavamo, adenozina je sve manje, a mi se osjećamo svježije. Kofein je po strukturi vrlo sličan adenozinu i kada dođe do mozga spaja se sa njegovim receptorima, ali ne uzrokuje umor nego upravo suprotno.
Za vas je to idealno, jer smo odmorni, ali mozak na to reagira tako da stvara više receptora za adenozin, pa je potrebno i više kofeina... Ako u tom trenu pokušate prestati konzumirati kavu, može vam se dogoditi da se u vrlo kratkom vremenu osjećate jako umorno.
Kofein također stimulira proizvodnju adrenalina, što vam povećava otkucaje srca, protok krvi, pa čak i pročišćava dišne puteve. Povećava vam razinu dopamina zbog čega se osjećate sretnima, ali i stvara ovisnost. Ustvari, točno taj učinak na mozak ima i kokain, ali u puno ozbiljnijim razmjerima.
Možete li se predozirati kofeinom? Da, postoji gornja granica koja je smrtonosna, a to je 150 g/kg. Za neki prosjek od 70 kg to bi značilo da morate popiti 70 šalica kave i to odjednom. Budući da je to fizički neizvedivo, prava opasnost od predoziranja kofeinom iz kave ne postoji.
Što još kava čini mozgu, provjerite u videu...
