Galerija
Područje Klisa naseljeno je još od mlađeg kamenog doba, a stratešku vrijednost položaja prepoznali su i Dalmati, koji su na okolnim uzvisinama gradili obrambena naselja. U rimsko doba na tom je mjestu podignuta utvrda Kleisa, koja je služila kao predstraža obližnjoj Saloni. Nakon prodora Avara i Slavena te razaranja Salone u 7. stoljeću, Klis zadržava obrambenu ulogu. U srednjem vijeku postaje vladarski posjed i jedno od središta hrvatske države, a Trpimirova povelja iz 852. godine jedan je od najvažnijih pisanih tragova o njegovu položaju. Tvrđava je pružila utočište i kralju Beli IV. tijekom tatarske provale 1242. godine.
Najpoznatije razdoblje njezine povijesti vezano je uz osmanske prodore. Petar Kružić i kliški uskoci više su od dva desetljeća branili tvrđavu od osmanskih napada, sve do njezina pada 1537. godine. Osmanlije su Klis držale 111 godina, a pokušaj oslobađanja 1596. završio je neuspjehom. Tvrđavu su 1648. godine osvojile mletačke snage, pa su uslijedile mletačka, francuska i austrijska uprava, tijekom kojih se tvrđava obnavljala i prilagođavla novim vojnim potrebama.
Stopljena sa stijenom
Klis je podignut na goloj vapnenačkoj stijeni koja se pruža u smjeru sjeveroistok–jugozapad. Prirodni položaj bio je temelj cijelog obrambenog sustava: tvrđava je s tri strane teško pristupačna, dok se jedini pristupačni ulaz nalazi na sjeverozapadnoj strani. Zidine se kaskadno uzdižu u tri obrambena pojasa, čime je napadaču onemogućen jednostavan prodor prema središtu utvrde jer su se položaji međusobno čuvali.
Tvrđava je podijeljena na dva osnovna dijela – niži zapadni i viši istočni, na kojem se ističe okrugla kula Oprah, jedno od najvažnijih srednjovjekovnih uporišta. Današnji kompleks sastoji se od tri ograđena obrambena dijela s posebnim ulazima. Najstariji ulazi tijekom stoljeća su oštećivani, obnavljani i nadograđivani, pa današnji izgled tvrđave uvelike odražava mletačke i austrijske intervencije.
Unutar tvrđave sačuvani su brojni objekti koji svjedoče o njezinoj različitoj namjeni. Providurov stan, odnosno Kneževa kuća, izgrađen je sredinom 17. stoljeća na temeljima starijih građevina, a kasnije je služio kao zapovjedno središte. U trećem obrambenom obziđu nalazi se crkva sv. Vida, koja je ranije bila osmanska džamija podignuta nakon osvajanja 1537. godine na mjestu starije crkvice. Nakon oslobođenja 1648. Mlečani su je opet preuredili u crkvu. U njezinoj blizini nalazi se bastion Bembo, najveći topnički položaj u tvrđavi, podignut sredinom 17. stoljeća na mjestu nekadašnje Kružićeve kule.
Igra povijesti, života i - prijestolja
Ispod tvrđave nekada se prostiralo kliško podgrađe s 100 do 200 kuća, zaštićeno dvostrukim zidinama. Na zaravni Megdan postojali su lazareti, karantene i prenoćišta, dok je opsjednutoj tvrđavi posebno važna bila dostupnost pitke vode. U blizini se nalazilo bunar Sveta tri kralja, odnosno Tri kralja, koji i danas ima vode.
Brojne dogradnje čine Klis svojevrsnim presjekom razvoja fortifikacijske arhitekture. Od nekadašnjeg vladarskog središta i srednjovjekovnog zamka postupno se razvijao u sve snažniju vojnu utvrdu. S vremenom je stambena funkcija gotovo potpuno podređena obrani, a izgradnjom bastiona i novih obrambenih elemenata Klis je dobio obilježja moderne tvrđave.
Danas je njezina vojna prošlost vidljiva upravo u načinu na koji je građena – zidine prate stijenu, obrambeni pojasevi međusobno se nadovezuju, a položaj omogućuje širok pregled prostora prema Splitu, obali i zaleđu. Posjetitelje dakako najviše privlače panoramski pogledi prema moru i otocima, jednako kao i činjenica da je Klis poslužio kao kulisa za seriju „Igra prijestolja“. Na prostoru tvrđave i u okolici održavaju se i različiti kulturni i edukativni programi.
Informacije koje će vam dobro poslužiti
Tvrđava Klis u sezoni je otvorena svakoga dana od 8:30 do 20:30 sati. Ulaznica za odrasle stoji 12 eura, a za djecu do 15 godina 4 eura. Ona uključuje obilazak Tvrđave Klis, Interpretacijskog centra na Trgu Mejdan, Etno-agro parka Stella Croatica i Muzeja masline.
Klis je od Splita udaljen oko 12 kilometara, a do tvrđave se dolazi cestom iz smjera Splita prema Klisu. Za obilazak treba računati na strme uspone, stepenice i neravne kamene površine, pa je preporučljiva udobna obuća. Zbog otvorenog i izloženog položaja ljeti je dobro ponijeti vodu i zaštitu od sunca.
"Koliko ljepote je ostalo iza davno nestalog grada": Čudesno mjesto koje vas čeka u Hercegovini
