Iako ljetne temperature dosežu do 40°C, a godišnji prosjek oborina je 483 mm, bogato tikveško tlo presijecano Vardarom i Crnom te njihovim pritocima osigurava grožđu dovoljno vlage tijekom cijele godine. Prosječna nadmorska visina blago valovitih brežuljaka na kojima se grožđe uzgaja kreće se od 110 do 650 metara, a tlo je bogato mineralima. Zahvajujući tim uvjetima, vina su svježa i živa, a istovremeno puna tijela, bogata ekstraktom i voćnim aromama.
Vinarija ima kapacitet od 4.5 milijuna litara, od čega 40% otpada na bijela a 60% na crvena vina, a dvije trećine potonjih zauzima vranec. Ono što Stobi čini jedinstvenim jest da svo grožđe dolazi isključivo iz vlastitih nasada koji se prostiru na 600 hektara pa je kompletna proizvodnja, od obrade i održavanja nasada preko berbe do prerade u potpunosti kontrolirana.
Uz postojeće nasade koji su stari oko 40 godina, svake se godine ulaže se i u nove, a sortiment čine brojne autohtone i internacionalne sorte, njih preko 30. Od autohtonih sorti to su žilavka, župljanka, vranec i rkaciteli čiji su nasadi stari preko 30 godina, dok intenacionalni sortiment čine rajnski rizling, pinot noir, chardonay, muškat ottonel, cabernet sauvignon, cabernet franc, merlot, petit verdot i syrah. Kompletna se berba obavlja ručno pa grožđe već prije ulaska u vinariju prolazi prvu selekciju. Za berbu kompletnog vinograda površine 600 hektara, svake godine se uposli - 15.000 berača! Vino dobiveno od sorte vranec je tamno crveno, na okusu puno, moćno i bogato ekstraktima uz tipičan miris zrele višnje i šumskog voća. Vranec voli barrique, a odležavanjem se razvijaju tipični mirisi suhog voća, kakaa i kremasti okusi te tercijalne arome.
Asortiman Stobija nudi sljedeće:
Vranec Vilarov
Vranac koji u svom cjenovnom razredu kriterij kvalitete podiže na novu razinu. Zrelo vino modernog izričaja po uzoru na novosvjetovni shiraz ili cabernet, te poput njih solidne koncentracije, blage zadimljenosti i zrele voćnosti, a istovremeno posjeduje izvornu pikantnost i slast tipičnu za originalni makedonski vranac.
Makedonsko crveno
Blago i živahno vino izražene voćnosti i svježine. Mirisom se prelijeva pregršt voćnih aroma poput višnje i kupine, pomiješanih s herbalnim primjesama što podsjećaju na list rajčice i paprat. U ustima je vrlo blago, sočne teksture, zavodljive voćnosti, blage trpkoće te ugodne slatkoće na samom završetku.
Cabernet Sauvignon
Okus luksuznog vina za razmjerno malo novaca. Miris se otvara polako i postupno. U početku nudi ponajviše začinske note, da bi se nešto kasnije počeo otvarati prema zrelou i džemastom voći s jedva čujnim primjesama svježe herbalnosti. U ustima se ističu arome cedra i hrasta, a potom koncentrirana voćnost i zrelost što daju osjećaj raskoši u ustima. Koncentracija je uravnotežena poticajnim i odmjerenim kiselinama što daju finišu atraktivan dojam svježe voćnosti i dugačkog trajanja.
Riesling
Ova sorta poznata po osvježavajućem karakteru i visokim kiselinama u nas je uzgojena na posebnim lokacijama, zaklonjenim od veće količine sunca, kako bi se sačuvala njena izvorna priroda i živahni profil. Obilje citrusnog voća s elementima cvijeta bagrema i nešto svježe herbalnosti karakterizira miris, dok okus obilježavaju nešto naglašenije kiseline, zatim finale što podsjeća na agrume, te konačno ugodna gorkastost aftertastea.
Antigona
Anitgona je naš predstavnik u najpopularnijoj kategoriji makedonskih crnih vina. Onoj gdje se standardnom vinskom okusu i svježim voćnim aromama pridodaje slatkastost neprovrelog šećera i koncentrirana voćnost što podsjeća na džem od šljiva. Igra slatkoće što daje slast i kiseline što daje sočnost glavna je karakteristika ovog vina što u omjerom cijene i kvalitete u svojoj stilskoj kategoriji značajno odskače od konkurencije.
Merlot
Atraktivna mirisa začinsko voćna karaktera. List rajčice, hrast, cigar box, grm crnog ribiza, suha šljiva i borovnica su arome koje se nude na nosu. U ustima je mekano, toplo i raskošno, s notom pikantnosti, puno aroma cedrovine (cigar boxa), te koncentrirane i zrele voćnosti. Odlično je doziranih tanina, čvrstih, a ne trpkih, što svojom prisutnošću sprečavaju da vino pređe u zonu prezrelosti. Samo nijansa džemastosti na završetku, te dodir pikantnosti koji daje završni začin slatkasto-slasnoj voćnosti.
Aminta
Masivno vino. Likoricija, dim, hrast, suho voće su porve arome. Nešto kasnije dolaze još i herbalnost grma crnog ribiza te lista rajčice. U ustima je na razmeđi elegancije i koncentracije, s nešto suhe šljive, puno dima i blago naglašene završne taničnosti. Treba ga otvoriti nešto prije konzumacije, da se odzrači. Finiš i aftertaste su kategotija za sebe. Traje dugo, tijekom čega se slojevi svježe višnjaste voćnosti izmjenjuju s zadimljenim začinima. Impresivnog intenziteta.
Vranec Veritas
Mirisa na duhan i hrast blago začinjenih zadimljenošću i bobičastim voćem. U ustima je bitno elegantniji od merlota, atraktivnih kiselina što čuvaju svježinu, te sočne voćnosti što mu daje široku gastronomsku upotrebljivost. Zbog gotovo teranovskih kiselina i slasne zadimljenosti idealno za roštilj i sva druga zapečena masnija mesa. Ima autentičnost vranca, a zbog ravnoteže između svježine i za Makedoniju tipične koncentracije i slasti nudi se kao idealno ručak vino, koje pokriva najraznolikije tipove hrane.
Roxana
Vino specijalne kategorije. Nije klasično slatko poput prošeka ili fortificirano poput Porta, već spada u zonu Recioto Della Valpolicela, slatkastog vina dobivenog izborom zrelijeg i djelomično prosušenog grožđa. Dakle, osim šećera su se koncentrirale i kiseline. Zbog toga je ta igra slatko kiselog ovdje u jako lijepom balansu. Mirisom je jako lijepo. Ponajaviše asocira na prosušeno grožđe, a potom djelomično i na suhe smokve. Okusom je kombinacija rustikalnosti, zavodljive slatkoće i trešnjaste voćnosti.
Nakon dvosatnog kušanja u prekrasnom prostoru zagrebačkog Wine bara Sherry's, ekipa novinara zaljubljenih u vino i Makedoniju zaključila je da Stobi vina imaju u sebi svo sunce ove male države u kojoj se divno jede i pije. Moćna, jaka, divne boje, idealan su pratitelj svake romantične večere, i zato - opskrbite se što prije! Samo, Aminta ili Veritas? Možda obje, živjeliii!
