Kruhovac, voće neobičnog imena i okusa ima vrlo važno mjesto na stolovima stanovnika tropskih krajeva. Zasitan plod bogat škrobom ne jede se sirov, nego termički obrađuje, nakon čega okusom podsjeća na kruh, a teksturom na krumpir.
Poput povrća
Zbog neutralnog mirisa i okusa, kruhovac lako preuzima arome namirnica s kojima se spaja u loncu. Plodovi se obično tretiraju kao povrće koje se peče, guli i potom usitnjava te poslužuje kao prilog. Plodovi kruhovca se nerijetko peku na otvorenoj vatri pa miješaju sa sastojcima kao što su kokosovo mlijeko, šećer i maslac. To voće, osim što je zasitno je i zdravo: sadrži esencijalne aminokiseline i dobar je izvor vlakana, proteina i nekoliko minerala i vitamina. Budući da ne sarži gluten, često se usitnjava i u brašno kao alternativa pšeničnom.
Hrana robova
Kruhovac je autohton na Malajskom arhipelagu (otočje između azijskoga i australskoga kopna), a od tamo se proširio diljem tropskih otoka južnoga Pacifika. U Ameriku je kruhovac došao na brodu britanske kraljevske mornarice - HMS Bounty kako bi poslužio kao hrana za porobljene Afrikance koji su radili na plantažama šećera.
Protiv gladi
Voćke koje brzo rastu i u roku od godinu dana od sadnje donose prve plodove veličine omanje lubenice (ili većeg grejpa) pokazali su se praktičnom varijantom. Svako drvo u prosjeku godišnje rodi s 200 do 400 plodova kruhovca. Zahvaljujući bogatom urodu, izdržljivosti, kao i sastavu ploda koje sadrži i ugljikohidrate i proteine, o kruhovcu se već neko vrijeme razgovara kao o drvetu koja bi mogla pomoći u borbi protiv gladi.
Voće zanimljiva imena na Jamajci je odavno neraskidivo od kulinarske tradicije, ali zajedno s trendom potrage za održivom i zdravom hranom, popularnost mu je ponovno narasla. Jedna od prednosti kruhovca je to što može izdržati ekstremne vremenske uvjete – primjerice stabla oštećena uraganima i snažnim olujama mogu ponovno izrasti.
Jeste li znali? Zašto se granice saveznih država SAD-a sastoje od mreže ravnih linja
