Galerija
Ovogodišnje ŠkrletOvO privuklo je brojnu publiku željnu vrhunske zlatne kapljice. Šesta po redu manifestacija ŠkrletOvO održana je 6. travnja 2024. godine u Hotelu Sport u Ivanić-Gradu. Od 2018. godine, ovo događanje ima za cilj popularizaciju škrleta, jedinstvene sorte koja raste na moslavačkim brežuljcima. "Uz kušanje vina različitih proizvođača iz našeg kraja, promičemo Moslavinu kao regiju i Ivanić-Grad, a škrlet kao autohtonu sortu vina ovog kraja sljubljujemo s hranom kako bi dobili lijepu zaokruženu priču", istaknuo je gradonačelnik Grada Ivanić-Grada Javor Bojan Leš. Dodao je kako se ponosi škrletom i vinarima, te da apelira na njegovu promociju ove sorte kao dijela baštine. "Krenuli smo iz nule, a cilj nam je postati prepoznatljiva sorta na vinskoj karti koja nas sve zajedno veže."
Proizvođači okupljeni u Udrugu škrlet Moslavina već sedam godina promoviraju škrlet i rade na njegovoj popularizaciji. Škrlet je najznačajnija autohtona sorta cijele kontinentalne Hrvatske, a poglavito šire zagrebačke regije. U toj činjenici postoji veliki potencijal za njegov rast i bolje pozicioniranje na vinskoj sceni. Na tu temu održan je panel koji je vodila prof. dr. Zvjezdana Marković sa Agronomskog fakulteta. Vinarstvo i vinogradarstvo ima dugu tradiciju koje su otporne grana gospodarstva. Izvanredna profesorica pri Agronomskom fakultetu Ana-Marija Jagatić Korenika istaknula je kako je na svjetskoj, pa tako i na hrvatskoj razini izražen pad proizvodnje i potrošnje vina, te pad konzumacije alkohola. Prisutan je i velik negativan utjecaj klimatskih promjena koje imaju loš utjecaj na proizvodnju, poglavito u održivom ekološkom vinogradarstvu. Nedostaje i radne snage, a ovo je disciplina koja ne opstaje bez predanog rada.
Vinski publicist Saša Špiranec naglasio je kako već duže vrijeme ljudi piju manje, no piju bolje i kvalitetnije. Ističe se povećana količina prodaje vina u buteljama, a značajno je pala prodaja vina u većim količinama kakva su se kupovala nekada. Trendovi se mijenjaju, a nove vinarije stalno se pojavljuju. Vinski turizam sve se više širi, dogodila se eksplozija interesa za vino, pa tako i vinari svojom kvalitetom i marketingom na tržištu sve više rastu. Kultura vina se izgradila, ljudi danas razmišljaju što jedu i što piju, cijene ono što imaju ispred sebe i pokušavaju razumijevati sadržaj čaše.
O tome kako trendovi na modernoj vinskoj sceni mogu utjecati na proizvodnju govori i činjenica da u posljednje vrijeme sve više raste potražnja i proizvodnja rosé i pjenušavih vina. U Hrvatskoj se proizvodi 75% bijelih vina koja nikad ne izlaze iz trenda. To dokazuju malvazija i graševina koja su u samom vrhu prihvaćenih autohtonih hrvatskih sorti, a tu je ulaznica za škrlet. Na njihovim primjerima, uz stilistiku i segmentaciju te veća ulaganja u istraživanje tehnologija može se zaokružiti cijela priča o škrletu.
Elegantna vina danas su cjenjenija, a škrlet odgovara tom trendu. Dodatna promocija uz povećanje proizvodnje moraju biti imperativ za budućnost u cilju njegovog snažnijeg prodora na tržište i popularizacije u javnosti.
Nastavno na povezivanje vinarstva i turizma, Ana Gašparović, direktorica Turističke zajednice Grada Ivanić-Grada, rekla je kako vinari u ovom kraju imaju najkvalitetnije prihvatne kapacitete za posjetitelje. "Posjetiteljsko iskustvo koje oni mogu pružiti je na zavidnoj razini. Turisti žele cjelovito iskustvo, strukturirani proces od dolaska do odlaska, uz primjenjivu interpretaciju vinske baštine usmjerenu prema gostu. U kontekstu održivog turizma poljoprivredu gledamo kao cjelinu. Ulaganja u kušaonice su izrazito financijski zahtjevna, no ona će na kraju duže zadržati gosta koji će biti zainteresiran i za ponovni dolazak. Dobra organizacija, prometna dostupnost i uređenje vinarija velike su prednosti našeg kraja koje cijene i vrednuju današnji turisti." Dodala je kako zajednička suradnja na promociji škrleta kroz vinarstvo i turizam ima velikog potencijala i otvara brojne mogućnosti.
Sommelier Tomo Jakopović održao je radionicu o potencijalima škrleta u gastronomiji tijekom koje se uživalo u sljubljivanju različitih stilova škrleta s delikatnim zalogajima iz cijele Hrvatske, stvarajući jedinstvena iskustva okusa i mirisa.
Gipsy jazz band Oridano upotpunio je večernji u promenadnom kušanju šrkleta 12 vrhunskih vinara. Nepca su mazila Vina Kezele, Vinarija Voštinić – Klasnić, Vinarija Florijanović, OPG Ivan Kosovec, Klet Romić, Vina Glavica, Vina Seletković, Vina Košutić, Lagena Winery, OPG Zoran Jančar, Vinarija Miklaužić i Vinarija Mikša. A kušao se širok spektar stilova ovog vina - od pjenušaca do mladih škrleta, maceriranih i kupažiranih varijanti.
Organizatori događaja bili su Turistička zajednica Ivanić-Grada i Udruga škrlet Moslavina, a iza koordinacije projekta stajali su vinska promotorica Ivana Pranjić i Janko Kezele, predsjednik Udruge.
