Možda se na duljim povratnim letovima primijetili da je let u smjeru istoka nešto kraći nego let na istoj relaciji u smjeru zapada. Na duljinu leta utječe više faktora, ali da, putovanje na istok stvarno će trajati manje nego ono u suprotnome smjeru. Let, primjerice, iz Europe u Sjevernu Ameriku trajat će dobrih sat vremena više nego let nazad u Europu.
Prvi odgovor koji se nameće jest da je razlog Zemljina rotacija. To je zapravo točan odgovor, ali rotacija nije izravno odgovorna za ovaj fenomen. Zemlja se neprestano okreće oko svoje osi prema istoku, ali s njom se okreće i atmosfera, pa jednako kao što mi kada skočimo ne doskočimo stotinama metara dalje, tako ni avionima sama rotacija Zemlje ne pomaže baš da skrate vrijeme putovanja.
Ali rotacija Zemlje ipak je kriva za dulje ili kraće vrijeme leta na istoj relaciji. Naime u rotirajućem sustavu kakav je i Zemljin, na sve čestice kad se gibaju pod nekim kutom u odnosu na rotacijsku os djeluje Coriolisova sila. Ona djeluje na sva gibanja i u atmosferi i u oceanima. Okomita je na brzinu gibanja i na rotacijsku os. Na sjevernoj hemisferi djeluje nadesno, na južnoj hemisferi nalijevo, najveća je na polovima, a na ekvatoru je jednaka nuli. Ni ovo još nije potpun odgovor na pitanje zašto avioni stižu brže na istok, ali približavamo se.
Ista sila tjera i vjetrove na istok na sjevernoj hemisferi i na zapad na južnoj hemisferi. Naime, kad se neko tijelo rotira, dijelovi koji su bliže njegovoj osi kreću se sporije od onih koji su dalje. Kako se udaljava od ekvatora, zrak će se kretati brže od tla iznad kojeg se nalazi je ima brzinu rotacije tla na ekvatoru, to rezultira vjetrovima koji se uvijek kreću od zapada prema istoku u srednjim geografskim širinama. E, sada samo došli do pravog odgovora.
Zbog Coriolisove sile, sunčevog zagrijavanja i malo mehanike tlakova, nastaju mlazne struje koje se kreću od zapada prema istoku, ali s valovitim uzorkom. Mlazna struja predstavlja uzak pojas jakih vjetrova u graničnom području od gornje troposfere do stratosfere, može varirati u snazi, visini i smjeru i obično će biti najjača bliže polovima. Mlazna struja ima važnu ulogu u općoj cirkulaciji atmosfere, a izuzetno je važna u zračnoj navigaciji i sigurnosti leta.
Mlazne struje, s obzirom na to da doslovno mogu pogurati avion, imaju veliki utjecaj na rute i raspored letova. Ponekad će avion letjeti dužom rutom kako bi pokupio vjetar u leđa ili izbjegao let u težim i zahtjevnijim okolnostima. Zato se letovi prema istoku obično planiraju u doba kada će imati najjači vjetar u leđa. Osim vremena, na ovaj se način štedi i gorivo.
Mlazna struja utječe i na letove na kratkim relacijama, ali utjecaj je onda tako mali da ga nećete ni primijetiti - pobijedit će ga uobičajena kašnjenja na aerodromima.
