Pet kilometara sjeveroistočno od Splita, nedaleko od ušća rijeke Jadro u današnjem Solinu nalaze se ostaci antičkog grada Salone, metropole rimske provincije Dalmacije koja se danas smatra najvećim i najvrjednijim antičkim lokalitetom u Lijepoj Našoj. Okružena sa istoka i sjevera planinama Mosorom i Kozjakom, Salona se smjestila u maloj dolini. Na jugu je bila morska luka, a na zapadu se raširilo plodno polje.
I samo ime Solina svjedoči o podrijetlu grada te otkriva kako je nastalo od latiniziranog naziva Salona koje se prvi put spominje 119 godine pr.Kr., dok je bjesnio rat između Ilira i Rimljana. No razvijati se počela puno ranije - neki smatraju i oko tri stoljeća prije, a povijest otkriva kako je bila luka ilirskog plemena Dalmata. Pripadala je i Grcima i Rimljanima, a prodorom kršćanstva Salona je postala i sjedište biskupije.
Utjecaj Grka vidi se u onome što je od grada ostalo: bedemima, kao i raznim drugim ostacima. Nakon njih su stigli Rimljani, u građanskom ratu između Cezara i Pompeja stanovnici Salone pristali su uz Cezara. Tada se Salona značajno proširila i s vremenom postala politički, kulturni i trgovački centar. U vrijeme punog procvata Salona je bila najveći rimski grad na jadranskim obalama.
Glavni grad rimske provincije Dalmacije imao je forum, hramove, terme i druge javne i privatne građevine. Bio je tu i amfiteatar, teatar te brojne bazilike, kako i doliči značajnom rimskom gradu.
Izvan gradskih zidina mogu se vidjeti Manastirine, antička nekropola gdje su nakon pogubljenja sv. Duje, salonitanskog biskupa (zaštitnika grada Splita) kršćani donijeli njegovo tijelo te ga ondje pokopali. S vremenom je nastao cijeli kompleks - ondje su pronađeni luksuzni, ukrašeni sarkofazi i obični grobovi. Sveti Duje rođen je u Antiohiji, u Siriji, a stradao je za vrijeme cara Dioklecijana 304. godine, u salonitanskom amfiteatru. Kasnije, u 7. stoljeću njegovi su ostaci prebačeni dijelom u Rim, a dijelom u splitsku katedralu.
Jedan od najpoznatijih stanovnika Salone je Dioklecijan koji je ondje rođen i možemo mu zahvaliti na predivnoj palači u Splitu, koja je u ono vrijeme čitavo područje podigla na novu razinu. Nešto kasnije, oko 614. godine upravo je Dioklecijanova palača poslužila stanovnicima Salone kao utočište od Avara i Slavena koji su napali i srušili grad. Neki od stanovnika pobjegli su na Brač i Šoltu.
Ruševine koje su preostale na raspolaganje povjesničarima i arheolozima sugeriraju kako se radilo o itekako značajnom gradu.
Sam tlocrt je bio nepravilnog oblika, a branilo ga je četiri kilometara zidina i oko 90 kula. Između današnje Donje Strane i središnjeg dijela Solina nalaze se ostaci antičke Salone.
Arheolozi u srcu Solinu i danas nailaze na nova otkrića pa su tako prošle godine na istočnim bedemima stare Salone otkriveni ostaci urbane rimske vile sa prekrasnim sačuvanim mozaikom s motivom pauna koji je nekoć ukrašavao blagovaonicu, nedaleko od kupaonice koja je imala podno grijanje.
U vrijeme kada je Salona bila u svojem zenitu brojala je i 60 tisuća stanovnika. No nisu samo arheolozi ti koji otkrivaju ostatke nekadašnje civilizacije – i poneki bager ili motika stanovnika posve neplanirano pruži uvide u neka prošla vremena koja pomažu stručnjacima da detaljima nadopune ono što već znaju o prošlosti nekadašnjeg moćnoga grada.
Ugledni Guardian o Splitu: Gdje jesti, guštati i što vidjeti - po domaćoj preporuci
