Galerija
Plitvička jezera, naš najstariji i po mnogima najdojmljiviji nacionalni park, nevjerojatna su živa galerija krša, upornosti vode, šuma, prašuma i, naravno, jezera: njih čak devedeset, nevjerojatnih boja, iako je i šesnaest najvećih bilo dovoljno da se to čudesno područje između Male Kapele i Ličke Plješivice prepozna kao prirodni fenomen od svjetske važnosti.
Plitvička jezera postala su nacionalnim parkom 8. travnja 1949., a trideset godina kasnije, 26. listopada 1979., uvrštena su na UNESCO-ov Popis svjetske prirodne baštine. Taj bujni gorski kraj s jezerima i jezercima, krškim vrelima, kaskadama i impresivnim slapovima te prebogatom florom i faunom ispresijecan je mostićima, stazama, jedinstvenim pričama iz geološke povijesti, ali i – još uvijek živim narodnim predajama, sjećanjima i legendama.
Skriveni svijet Plitvičkih jezera
U pričama, ali i imenima jezera i lokaliteta žive opasni čuvari Vražje šume, vile na koje sjećanje čuva i Špilja Vile Jezerkinje, pustinjaci po kojima je nazvano jezero Kaluđerovac, Gavan, koji je na dno drugoga jezera sakrio blago, niz nesretnika (Ciginovac, Batinovac, Milino, Milanovac), pa čak i čitavo stado kojem je jezerska voda presudila (Kozjak).
Galerija
Tu su i likovi za koje je sasvim sigurno da su bili važni, ali se više nitko ne sjeća točno zbog čega. Tako će za Novakovića, prema kojemu je nazvan Novakovića Brod, jedni tvrditi da je on upravljao prijelazom na tome mjestu, a drugi pak da je bio hajduk koji je onuda bježao.
Crna kraljica ovaj put u ulozi dobre vile
Imena jezera su se mijenjala, priče su se zaboravljale pa ponovno izmišljale, ali oko one najvažnije legende, o nastanku Plitvičkih jezera, nesuglasica nema. Sve se to događalo nekad davno, kada je čitav taj kraj pogodila strašna suša kakve se nitko živ nije sjećao.
Presušio je čak i izvor Crne rijeke, koji nikada ne presušuje. Stabla su se rušila, suha zemlja se mrvila u prašinu, a ljudi i životinje su skapavali. Iscrpljen narod vapio je i molio za spas.
Njihove je molitve čula Crna kraljica, dobra vila s Velebita, te se iz svojih velebitskih dvora s vilinskom svitom spustila preko Kapele i obećala im kišu. Lijevalo je tako dugo dok se nisu napunili izvori Crne i Bijele rijeke i prelili se u niz od šesnaest poznatih jezera.
Iako se može čuti objašnjenje da ime Prošćanskog jezera dolazi od pruća, mnogi znaju da dolazi od sjećanja na "prošnju" vode i milosrdnu Crnu kraljicu. Zahvalni su joj ljudi sagradili dvore iznad jezera Kozjak (kasnije se povukla u podzemne dvore kod Galovca i Okrugljaka), a ona je još dugo nastavila paziti na njih.
Kakav mir! Ramsko jezero – idealno mjesto za pravi odmor u prirodi
