Stara Grčka bila je jedna od prvih važnih civilizacija na europskom tlu. Svijetu je donijela mnoge velike doprinose, kao što su filozofija, književnost, kazalište, arhitektura... Grčka kultura toliko je utjecala na naše moderno društvo, a mnogi nisu svjesni stvari koje duguju njihovim otkrićima i tradicijama. Evo nekih zanimljivih činjenica o staroj Grčkoj.
Ime
Nešto što možda ne znaju svi o staroj Grčkoj je da je njezini stanovnici nisu tako nazvali. Grci su svoju naciju nazivali "Helada", a sebe "Heleni". Službeni naziv zemlje bio je Helenska Republika sve dok Rimljani nisu smislili riječ Grčka, koja potječe od latinske riječi Graecia, ili "zemlja Grka", te se upravo to ime, zadržalo.
Maraton
Mnogi već znaju za povijest Olimpijskih igara koje su se u početku održavale u Olimpiji da bi zabavile publiku, a od tada su postale tradicija koja je obnovljena u moderno doba. No jeste li znali da prvi maraton u početku nije proizašao iz puke javne zabave?
Legenda koja se danas priča je da je čovjek po imenu Filipid, vojnik s bojnog polja kod Maratona, pretrčao je otprilike 40 kilometara (duljina maratona je 42 kilometra i 195 metara) od grada do Atene kako bi objavio vijest o pobjedi u bitci kod Maratona. Po dolasku poručio je "Niki!" (pobjeda) prije nego se srušio i umro zbog pretrčane goleme udaljenosti i teške dehidracije. I eto, tako je nastao maraton.
Međutim to nije baš sasvim točno. Točno je da je postojao Filipid i da je trčao i to puno više od duljine maratona. On je navodno u dva dana pretčao gotovo 260 kilometara kako bi prije bitke kod Maratona došao do Spartanaca i od njih zatražio pomoć protiv napada Perzijanaca. Sve to su znali tvorci modernih Olimpijskih igara te su spajanjem fakta i mitova stvorili utrku koja veliča antičku Grčku i čija duljina odgovara duljini između Maratona i Atene, a priča idealno ilustrira koliko je izazovna ova disciplina.
Budilica
Dok neki ovaj izum smatraju prokletstvom jer ih budi iz sna, budilica je i dalje vrlo koristan alat. Napravljena od strane helenističkog inženjera po imenu Ctesibus, jedna od prvih varijacija budilice sadržavala je razrađeni sustav ispuštanja sitnih kamenčića na gong kako bi se proizveo glasan zvuk. Zvuk bi se javljao u određeno vrijeme kako bi probudio ljude ili ih podsjetio na događaje koji su važni.
Kamenje umjesto toaletnog papira
U antičkoj Grčkoj možda su smislili mnogo cool izuma, ali nedostatak toaletnog papira u to doba nije rezultirao najboljom zamjenom. Postoje mnoge stvari koje su ljudi stoljećima koristili umjesto toaletnog papira, uključujući lišće, kokosove ljuske, vunu ili običnu vodu, ali Grci su imali drugačiji sustav. Koristili su ravno kamenje, oblutke ili keramičke komade (također zvane pessoi) što je vjerojatno bilo i vrlo bolno. Prema British Medical Journalu, korištenje pessoia moglo je uzrokovati iritaciju kože i vanjske hemoroide tijekom vremena.
Rukovanje
Najraniji prikaz rukovanja zapravo je bio u ranom 5. stoljeću prije nove ere, a riječ je o reljefu koji prikazuje Zeusovu ženu i božicu braka Heru kako se rukuje s Atenom, božicom rata u starogrčkoj mitologiji. Bio je to simbol mira, da se pokaže da nijedna strana ne nosi nikakvo oružje i da se okupljaju. (Iako je tada rukovanje bilo više hvatanje ruke)
S vremenom je to postala pristojna gesta pozdravljanja, a rukovanje je danas uobičajeno u cijelom svijetu.
