Galerija 7 7 7 7

U trendu Veliko kao život Čudo na našem otoku: Jezero kojemu ne smijete prići i s čijega dna zvone zvona Turkana Narod koji ima "supermoći": Hodaju kilometrima po užarenoj pustinji i žive od mesa, mlijeka i krvi Gotovo za pola sata Ne treba vam ni pećnica ni kvasac: Recept za meke lepinje s grčkim jogurtom

"Nedavno sam imao priliku sudjelovati na foto-izložbi pod nazivom Mostovi u BiH - biseri graditeljstva i simboli zajedništva, održanoj u prelijepom ambijentu muzeja Žitomislić, u režiji Fondacije Muzej Žitomislić. Budući da je moja fotografija Starog mosta izabrana među 25 najljepših i izložena u muzeju, pozvan sam na dodjelu nagrada i druženje. Iskoristio sam priliku i fotografirao i snimio to prelijepo zdanje iz 16. stoljeća“, priča nam fotograf Boris Trogrančić, čija djela služe kao ambasadori ljepota iz susjedstva. Žitomisliće ćete pronaći na dvadesetak kilometara južno od Mostara.

Putovanja Pogledajte neobjašnjivi fenomen kod Zavidovića: Misteriozne kamene kugle o kojima kruže brojne tajne

Nacionalni spomenik 

"Na ovom mjestu se nalazi najvažniji pravoslavni manastir u Hercegovini. Izgrađen je krajem 16. stoljeća, na ruševinama stare crkve. Oko nje se nalaze druge pripadajuće strukture: stari konak iz 1767., novi iz 1967. i škola iz 19. stoljeća. Manastir je u potpunosti restauriran 2005. godine i proglašen nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine“, piše turistički portal Mostara i dodaje kako do Žitomislića možete krenuti i autobusom koji vozi svakog dana osim vikendom iz Mostara.

Žitomislići - 3 (Foto: Boris Trogrančić)

Značajna zbirka

"Zanimljiva je činjenica da je gradnja manastira u ovom današnjem obliku započeta 1566. godine, iste godine kada je izgrađen i Stari most u Mostaru. U staroj humskoj oblasti predstavlja najzapadniji održani pravoslavni manastir. Žitomislić predstavlja galeriju sakralne umjetnosti sa ornamentima u srebru i zlatu, a u muzeju se čuvaju vrijedni eksponati stari stoljećima. Manastir je poznat po tome što ima vrlo značajnu zbirku ikona, koje su na drvetu i platnu od 16. do 19. vijeka izrađivali grčki, ruski i domaći umjetnici“, objašnjava Trogrančić, kojeg za Žitomisliće vežu posebno drage uspomene:

Još kao dječak svako ljeto bih s roditeljima na putu prema moru prolazio tim putem, a ime mjesta mi se urezalo u sjećanje. Nekako je baš od ovog mjesta klima postajala sasvim drugačija nego ona u Bosni, odakle ja dolazim. Doslovno se baš ondje počeo osjećati karakteristični miris hercegovačkog bilja, što je bio jasan znak da je more blizu.