Galerija
Zaprešić je grad udaljen samo pola sata vožnje od centra užurbane metropole, zapadno od Medvednice, smješten uz Savu i okružen zelenim "goricama". Njegov je najpoznatiji stanovnik bio, svi znaju, ban Jelačić koji je kupio i uredio Nove dvore, ali brojne su plemićke obitelji u prošlosti ovdje imale svoje posjede i dvorce.
Mnogi od njih i danas stoje, ali njihove su funkcije ponešto drugačije. Plemiće su zamijenile posrnule djevojke, bolesna djeca, časne, umjetnici i državni službenici... Drugačije su i njihove sudbine i priče – neki su izgubljeni na kartama, neki prodani nakon ubojstava svojih vlasnika, neki danas ulickani, a neki - potpuno zaboravljeni.
U samom gradu Zaprešiću možete obići čak dva dvorca, a u njegovoj okolici još četiri. Nećete u svaki moći ući, negdje je zabranjeno, negdje jednostavno neprimjereno, ali možete im se diviti barem izvana. Ako vam je trebala ideja za izlet s temom, krenite s nama u plemićku avanturu u sjeverozapadnom dijelu Zagrebačke županije.
Novi dvori
Novi dvori prvi se put spominju krajem 16. stoljeća kao Curia nova. Prvi su im vlasnici bili grofovi Zrinski, pa Čikulini i nekoliko drugih velikaških obitelji, a 1852. godine za 175 tisuća forinti od grofa Aleksandra VI. Erdödyja imanje je kupio ban Josip Jelačić. U vlasništvu te obitelji bilo je do 1934., kada je nakon smrti grofice Anke Jelačić, prema njezinoj želji, pripalo "hrvatskome narodu".
Do dvorca vodi dugi drvored kestena, okružju ga veliki romantičarski perivoj i park-šuma hrasta i graba, a u nekadašnjoj vrtlarevoj kući danas je restoran susjednih golf terena i u njemu se služe specijaliteti banske kuhinje iz Novodvorske kuharice. U blizini dvorca su neogotička kapelica sv. Josipa i neogotički mauzolej obitelji Jelačić, djelo arhitekta Hermanna Bolléa.
Obnova samoga dvorca, jednostavne pravokutne građevine, koju je Josip Jelačić nadogradio u neogotičkom stilu, započela je nedavno, a u okviru spomeničkog kompleksa obnovljena je "vršilnica", trokatna žitnica u kojoj je Muzej Matija Skurjeni i turističko-informativni centar, "kuružnjak" i druge stambene i gospodarske zgrade. Obnovljeni dijelovi dvorca i perivoj otvoreni su za javnost, a na Danima Jelačića njima će vas provesti sam ban i njegova supruga Sofija.
Dvorac Lužnica
U zaprešićkom naselju Šibice nalazi se barokni dvorac Lužnica Družbe sestara milosrdnica sv. Vinka Paulskog. Dvorac je izgrađen krajem 18. stoljeća na mjestu nekadašnjeg kaštela, a bio je u vlasništvu obitelji baruna Raucha, sve do 1924. godine kada je posljednji Rauch – ubijen, a njegova je udovica i dvorac i posjed prodala sestrama milosrdnicama koje su trebale smještaj za starije i umirovljene sestre.
Na jednokatnom dvorcu u obliku slova U ističu se cilindrične kule baroknog stila. Dvorac okružuje prostrani engleski perivoj s jezerom, šumarcima i šetnicama te tri velike i četiri male sjenice u parku u kojima se možete odmoriti jer je dvorac Lužnica otvoren za javnost.
Dvorac Lužnica iz temelja je obnovljen između 2005. i 2007. godine, a danas u njemu djeluje i Duhovno-obrazovni centar Marijin dvor. Časne u Lužnici kao suvenire prodaju svoj poznati lužnački čaj od maslačka, likere od višnje, maslačka i ruža koje same uzgajaju, kao i pekmeze, med i druge proizvode.
Dvorac Januševec, Prigorje Brdovečko
Prigorje Brdovečko se smjestio jedan od najljepših klasicističkih dvoraca u Hrvatskoj, Januševec. Prije dvorca, ovdje se nalazila kurija, pa naziv Januševec vjerojatno potječe od njena vlasnika Ivana Emilijana "Januša" Kulmera. dvorac s danas zapuštenim parkom i engleskim perivojem Sagrađen oko 1830. za baruna Josipa Vrkljana, a 1845. je kupio francuski grof Edgar de Corberon.
Kasnije je promijenio još nekoliko vlasnika, a Poslijednji, Manfred Sternberg, između dva rata ga je preuredio i uredio. Januševec ima pravokutan tlocrt s okruglom dvoranom koja se proteže kroz dvije etaže i velikom ložom na glavnom pročelju. Gospodarski kompleks Januševca činila su dva staklenika, natkrivena ostava za drva, staja za šesnaest konja, staja za rogatu stoku te stanovi vrtlara, mljekara i kočijaša.
Dvorac Januševec bio je skoro srušen na samom kraju rata, a onda pokraden pa umalo sravnjen sa zemljom voljom JNA nakon rata, ali srećom na vrijeme je doneseno novo rješenje o zaštiti i počeo je proces obnove. Nakon dva i pol desetljeća radova, od 1984. godine, odlučeno je da se u dvorcu čuva dio arhivske građe Državnog arhiva, zbog čega nikada nije dovršena obnova interijera. Dvorac, nije čudno, nije otvoren za javnost.
Dvorac Vranyczany-Dobrinović, Laduč
Manje od deset kilometara od središta Zaprešića nalazi se mjesto Laduč s istoimenim dvorcem, koji se još naziva i Vranyczany-Dobrinović, prema poznatoj plemićkoj obitelji koja ga je sagradila. Jednokatni dvorac u duhu historicizma s francuskim vrtom danas je podružnica Laduč - Dječjeg doma Zagreb.
Dvorac je izgrađen potkraj 19. stoljeća na mjestu nekadašnjih Starih dvora, o kojima svjedoče i katastarski nacrti iz 1862., dok se prvi „dvori“ na ovom mjestu spominju još u 16. stoljeću. Gradnju novog dvorca Laduč barun Vladimir Vranyczany-Dobrinović povjerio je arhitektu Kuni Waidmanu.
Potkraj 19. stoljeća preoblikovan je i perivoj te reprezentativni prilazni prostor. Isprava romantički pa onda historicistički perivoj obnovljen je krajem 1980-ih, a dvije očuvane perivojne skulpture koje personificiraju godišnja doba, danas se mogu vidjeti u zavičajnom muzeju u Brdovcu.
Dvorac Oršić, Gornja Bistra
Dvorac Oršić u Gornjoj Bistri jedan je od najreprezentativnijih primjera profane barokne arhitekture. U kompleksu dvorca nalazi se i kapelica svetog Josipa, s orguljama poznatog celjskog graditelja orgulja Franje Šulca, a nekadašnjem lijepom perivoju danas se tek naziru obrisi.
Dvorac je građen između 1770. i 1775. godine za grofa Krstu II. Oršića i kasnije je postao ljetna rezidencija te poznate obitelji. U 19. stoljeću vlasnik mu je francuski grofa Carion, a nakon Drugog svjetskog rata čitavo je imanje nacionalizirano, izuzev jedne ranije prodane gospodarske zgrade.
Od tada je dvorac Oršić služio za razne društvene namjene: bio je utočište za posrnule djevojke, pa dječje oporavilište i konačno, kao i danas, bolnica, a od 1969. nosi naziv Specijalna bolnica za kronične bolesti dječje dobi Gornja Bistra. Dvorac je put adaptiran, odnosno prenamijenjen u dječje oporavilište, 1947. godine sredstvima UNICEF-a.
Dvorac Oršić (Sixta), Jakovlje
Oršići su u 18. stoljeću izgradili i dvorac u susjednom Jakovlju. Glavna zgrada sagrađena je na umjetno napravljenom brdašcu, a na mjestu s kojega se zemlja za humak uređen je ribnjak. Nakon Oršića posjedovalo ga je više plemićkih obitelji, a početkom 20. stoljeća kupila ga je buržoaska obitelj Sixta, po čijem se prezimenu ponekad još naziva.
Nakon Drugog svjetskog rata dvorac je nacionaliziran, a od 1972. godine u njemu počinju stvarati neki od najvažnijih suvremenih umjetnika predvođeni kiparom Ratkom Petrićem, jednim od osnivača poznate skupine Biafra čiji su članovi također ovdje imali ateljee (Stjepan Gračan, Miro Vuco i Zlatko Kauzlarić-Atač), kao i mnogi drugi, poput, Milene Lah, Branka Ružića, Zvonimira Kečeka i Ivana Kožarića.
Kao rezultat ovih rezidencija nastale su 64 skulpture koje krase perivoj oko dvorca, a prije dvije godine Međunarodni park skulptura Jakovlje proglašen je trajno zaštićenim kulturnim dobrom od nacionalnog značaja. HDLU prošle je godine završio konstrukcijsku obnovu Dvorca umjetnika Oršić, a sada je u tijeku cjelovita obnova pa je dvorac trenutačno zatvoren za javnost.
Jednodnevni izlet u Brežice: Preslatki slovenski gradić uz granicu koji nudi puno više od povoljnijeg šopinga
