Galerija
Osam i pol metarski gumenjak Tornado siječe valove dok se udaljavamo od obale Velog Lošinja i Plavog svijeta - instituta za istraživanje i zaštitu mora koji je povodom Dana otvorenih vrata organizirao besplatne izlete promatranja dupina. Svih 12 mjesta u futurističkom čamcu je popunjeno, a za izlete koji se održavaju od ranog jutra tražilo se mjesto više. Prema prognozi poslijepodne se očekivalo jugo pa nismo bili sigurni hoćemo li uopće krenuti u avanturu, ali vjetar nam je odlučio pružiti šansu. U slučajevima lošeg vremena izleti se otkazuju, a zapuše li snažniji vjetar dok ste na moru, gumenjak se okreće i vraća u luku.
Izlet u plavetnilo započinje uvodnim predavanjem o dupinima, kao i drugim životinjama koje možete vidjeti, a priča se i o sigurnosti na brodu. Korisno je ponijeti bocu vode i zaštiti se od sunca. Uz iskusne skipere Duju i Dražena, kao i praktički nepotopiv gumenjak, razloga za strah nema, ali prije izleta tražit će vas potpis da krećete u istraživanje na vlastitu odgovornost. Izleti mogu potrajati sat, dva ili tri – ovisno o tome kada ćete ugledati prepoznatljive peraje, a jedna od čari je upravo iščekivanje dok jurimo morem i pogađamo imena otoka koji nas okružuju.
Iako se na Jadranu može susresti nekoliko vrsta dupina, najpoznatiji su upravo dobri dupini, a istraživači ih prepoznaju po leđnim perajama i obilježjima na tijelu. Oko Lošinja ih ima dvjestotinjak, a zaigrane starosjedioce istraživači znaju poimence: Vivian, Tac i Mida, već su proslavili trideseti rođendan. Dobri dupini prepoznaju se po robusnom tijelu koje je tamnije na leđima i svjetlije na trbuhu. Njuška im je kratka, a prosječna veličina u Sredozemnom moru je oko tri metra. U Plavom svijetu doznat ćete i da su dobri dupini jedina vrsta kitova koja nastanjuje obalno područje sjevernog Jadrana. Inteligentne, društvene i prilagodljive životinje su i odlični akrobati – imate li sreće, počastit će vas vratolomijama, kao i skokovima do nekoliko metara u vis, glasnim prskanjem i bubnjanjem repnom perajom o površinu mora.
„S obzirom da žive u moru, dupini mogu udahnuti zrak samo onda kad su na površini, stoga moraju uvijek biti pri svijesti. Zato dupini nikad ne spavaju već uvijek odmaraju samo jednu polovicu mozga. Istovremeno, dok je jedna polovica mozga “isključena”, suprotno oko im je zatvoreno, a druga polovica mozga budno prati zbivanja u okolišu. Pri tom se najčešće polako kreću u skupinama i to tako da s desne strane skupine plivaju dupini čija je lijeva polovica mozga aktivna i desno oko otvoreno, a s lijeve strane skupine su dupini s otvorenim lijevim okom i aktivnom desnom polovicom mozga. Na taj način, dupini se međusobno čuvaju od mogućih opasnosti“, objašnjavaju u Institutu.
Vjetar u kosi, svjetlucanje morske površine i mirisi mora koji se isprepliću dok se udaljavamo od Velog Lošinja gušt je sam po sebi, ali naprijed nas vuče i znatiželja hoćemo li ugledati prepoznatljive peraje iznad površine. Nos broda se diže dok skiper ubrzava, da bi koji tren kasnije utihnula buka motora. Mirujemo okruženi dupinima koji plove oko nas u zaigranoj predstavi što se ne može opisati riječima. Iako su nama više-manje sve peraje iste skiper ih je prebrojao sedam. Motor se ponovno pali i tiho klizimo prateći njihov ples.
Na povratku s mora pozvani ste u edukacijski centar o moru, gdje možete provesti više vremena kako biste saznali brojne zanimljivosti o lošinjskim dupinima, pogledati kratke dokumentarne filmove te doznati više o aktivnostima istraživanja, obrazovanja i zaštite koje provodi Institut Plavi svijet u Jadranu. Također, možete i usvojiti jednog od jadranskih dupina i tako poduprijeti njihovu zaštitu ili kupiti kakav suvenir koji će vas podsjećati na morsku avanturu. Svake godine Institut Plavi svijet organizira stotine aktivnosti za djecu, škole, sveučilišta i širu javnost, podižući svijest javnosti o problemima s kojima se susreću naši dupini u Mediteranu i Jadranu, a osim toga pronalaze načine kako ljudi mogu smanjiti (štetan) utjecaj na dupine i more. Simboličnim usvajanjem podržava se rad plavog svijeta.
„Rijeke, kiše i kanalizacija u more odnose veliki dio štetnih kemijskih spojeva koje svakodnevno koristimo. Nakupljaju se u tkivima dupina i uzrokuju trovanje, bolesti i smrt. U moru se nalazi i sve veća količina plastike za jednokratnu upotrebu koja je opasna ako se proguta jer može izazvati sporu i bolnu smrt dupina. Također, Sredozemno more je jedno od najizlovljenijih mora na svijetu. Stoga je dupinima teško pronaći dovoljno hrane za preživljavanje. Dodajući tome, nezakoniti ili odbačeni ribolovni alati koji plutaju u moru uzrokuju zapetljavanje i smrt tisuća dupina i drugih morskih stvorenja poput morskih kornjača, morskih pasa i morskih ptica“, otkriva Plavi svijet i dodaje:
„Za dupine je zvuk jednako važan kao i vid za ljude. Zvukom se sporazumijevaju, snalaze se i love. Jaka buka u njihovoj okolini remeti njihovo prirodno ponašanje, sprječava ih u pronalaženju hrane i održavanju društvenih veza. U Sredozemnom moru stotine tisuća ogromnih brodova proizvode stalnu i glasnu buku. Zbog blizine ljudima, dobri dupini neizbježno su izloženi stalnom uznemiravanju. Ne poštujući pravila ponašanja u prisutnosti dupina, ljudi često uznemiravaju životinje koje doje svoje mlade, traže hranu ili se odmaraju. Stalno uznemiravanje i stres mogu uzrokovati smrt novorođenčadi“.
O marljivosti Instituta Plavi svijet puno otkriva i činjenica da imaju najdugovječniji program istraživanja i očuvanja domaće populacije dupina u Sredozemlju i jedan od najdugovječnijih u svijetu! Sa svojim aktivnostima krenuli su 1987. godine, danas rade na proširenju međunarodnih projekata koji će pozitivno utjecati na populacije morskih sisavaca u cijelom Sredozemnom moru.
Uspostavljanje zaštićenih morskih područja, znanstvena istraživanja iz baza na Lošinju i Visu, educiranje javnosti, kao i akcije čišćenja i zagovaranje promjene zakona koji bi pozitivno utjecali na okoliš, neke su od aktivnosti kojima se bave desetljećima, a usvajanjem dupina im u tome i pomažete.
Dominantni mužjak Meta koji se rodio 1990. godine, mlada mama Apple, Mijo koji se mota oko Visa, zaigrana Vivi, „nasmiješeni“ Stripi i istraživačica Zoom neki su od dupina koje možete usvojiti, a ovisno o tome za koju varijantu se odlučite dobit ćete običan ili personalizirani certifikat, člansku karticu uz koju imate besplatan ulaz u Edukacijski centar o moru, kao i primiti novosti o događanjima i susretima s dupinima.
Osim o dupinima, Institut plavi svijet brine i o morskim kornjačama, životinjama koje svjetskim morima i oceanima plivaju milijunima godina, ali ljudske aktivnosti im drastično smanjuju broj. Svih sedam vrsta morskih kornjača je strogo zaštićeno, a najčešća vrsta u Jadranskom moru je glavata želva, a može se vidjeti i zelena želva, kao i sedmopruga uspinjača. Najveće prijetnje morskim kornjačama su koče i ribarske mreže u kojima se slučajno nađu, ali i odbačeni otpad, poput plastike. Odbačene plastične vrećice kornjačama izgledaju poput meduza kojima se hrane. Sudar s brodovima i brodskim propelerima morskim kornjačama također predstavlja veliku opasnost.
U svojem oporavilištu, Institut Plavi svijet brine o ozlijeđenim kornjačama zahvaljujući veterinarima, biolozima i volonterima, a ondje imaju prostor za operacije, kao i bazene za intenzivnu njegu i oporavak kornjača. Koga zanima, ondje može i doznati brojne zanimljivosti o kornjačama. Nas su zatekle dvije glavate želve na liječenju: Jerry koji se uspješno liječi od ožujka, te Dražen koji je bio iscrpljen i dehidriran kada su ga pronašli. Dan otvorenih vrata bio je i veliki dan za Dražena, mališana starog nešto više od godinu dana, koji je tom prilikom pušten u more.
Bio je to svečani trenutak, a mala se kornjača svom snagom oduprla velikim valovima i zaplivala kući. Neke kornjače se prije puštanja opremaju uređajima za satelitsko praćenje kako bi ih se još bolje upoznalo i pronašlo načine za njihovu zaštitu.
Osim uzbudljive potrage za dupinima i puštanja Dražena u more, ove godine dočekali smo i 31. Dan dupina, kada se već tradicionalno organizira program za djecu koji spaja edukativne i zabavne igre, kvizove i najrazličitije radionice. Zabave nije nedostajalo, a ove je godine gostovao i Ribafish, čija je udruga RokOtok već poznata po akcijama čišćenja okoliša i predavanjima o ekologiji.
