Sve loše što smo mislili da znamo o margarinu, pokazalo se da i nije baš točno. Naime, priče o tome da je margarin kemijski proizvod sličan plastici, odnosno da je pun opasnih trans masnih kiselina, vjerovanja su koja su se proširila internetom i time izazvali zanimanje javnosti. No, koliko su te tvrdnje zapravo točne?
Proizvodnja i sastav današnjeg margarina uvelike se razlikuju od onog prije nekoliko godina, kada su i gore navedene tvrdnje nastale, a koje su se mahom naslanjale na objave iz svijeta, zanemarujući pritom stvarnu situaciju u Hrvatskoj po tom pitanju.
U Hrvatskoj, koja ima samo jednog domaćeg proizvođača ove namirnice, margarini koje potrošači kupuju na policama hrvatskih trgovina, definitivno se još od 1996. godine proizvode suvremenim procesom u kojem nema trans masti ni kolesterola.
Današnji margarin iz Hrvatske zapravo je zdrava namirnica bez kolesterola i bez opasnih trans masti, potvrdili su su stručnjaci za prehranu i odbacili kao zablude ili kao informacije koje više nisu točne. Čak suprotno, margarin sadrži niz tzv. dobrih masnoća, kazala je nutricionistkinja Darija Vranešić Bender.
„Dobrim masnoćama nazivamo višestruko nezasićene i jednostruko nezasićene masne kiseline, jer one pomažu zdravlja srca i krvožilnog sustava. Margarin se smatra prihvatljivom namirnicom jer ima povoljan profil masnoća i ne sadrži štetne trans masne kiseline, a i obogaćen je vitaminima A, D i E“, pojasnila je Vranešić Bender.
One koji iz prehrane izbacuju masnoće, jer ih sve smatraju štetnima za organizam, voditeljica Sektora za prehranu i dijetetiku Kliničkog bolničkog centra Zagreb Eva Pavić upozorila je da se igraju s vlastitim zdravljem, jer su stručnjaci suglasni da su masnoće vrlo važne za normalno funkcioniranje organizma. One su izvor energije, sastavni dio staničnih membrana, omogućuju prijenos vitamina, a hrani daju bolji okus, strukturu i aromu. Većina stručnjaka, tvrdi Eva Pavić, savjetuje da masnoće čine do 30 posto ukupnog dnevnog unosa kalorija. Ali ne bilo kakve masnoće.
„Trebale bi prevladavati zdrave jednostruko nezasićene masnoće iz maslinovog ulja i višestruko nezasićene masne kiseline iz biljnih ulja, margarina, orašastih plodova“, pojasnila je Eva Pavić te dodala da margarin može biti i dobar izvor esencijalnih masnih kiselina, poput poznatih omega-3.
Vidjeli smo i kako se margarin radi. Moramo priznati da smo od plastike vidjeli samo zgodne plastične posude u kojima su bili osnovni sastojci: biljno ulje, voda, sol, limunska kiselina i sredstvo za zgušnjavanje, a u tu svrhu mogu poslužiti i jaja.
Za pripremu margarina nisu potrebni nikakvi posebni uređaji, dovoljna su uobičajena kuhinjska pomagala poput miksera i običnih zdjela, a čitav postupak izrade traje manje od 5 minuta. Ohlađeni margarin napravljen na licu mjesta pred nama probali smo i zaključili da ne moramo izbjegavati ovu baznu namirnicu za doručak.
