Ultra procesirana hrana je industrijski proizvedena hrana koja sadrži aditive, umjetne arome, emulgatore i stabilizatore – ova kategorija uključuje sve od čipsa i slatkiša preko gotovih obroka iz vrećice do različitih umaka i napitaka.
Popularna je u različitim slojevima društva, a pogotovo među siromašnima.
Ove namirnice su dizajnirane da budu ukusne, prekomjerno se konzumiraju i imaju dugi rok trajanja. Prodaju se u supermarketima i relativno su jeftine. Sve to doprinosi glavnom problemu s ovom hranom – prekomjernoj konzumaciji kalorija, ističe dr. Phillip Borg, stručnjak za pitanja zdravlja s portala Longevity Doctor.
Čini se da je to glavni mehanizam kojim ultra-prerađena hrana doprinosi povećanom riziku od smrtnosti, dodaje. Dr. Borg.
Ultra procesirana hrana je puna šećera, soli i nezdravih masnoća. S druge strane nedostaje joj prehrambenih vlakana i bjelančevina – dva važna makronutrijenta koji doprinose zdravlju cijelog organizma, ali i osjećaju sitosti i zadovoljstva nakon obroka.
Baš zato lako se prejesti i unijeti više kalorija nego što smo planirali, a što s vremenom dovodi do pretjeranog debljanja te razvijanja nekih bolesti.
Novija istraživanja pokazuju da je česta konzumacija ovakve hrane povezana s razvijanjem dijabetesa tipa 2, bolesti srca i krvnih žila te sa smanjivanjem životnog vijeka pojedinca.
Povremena konzumacija neće vam naštetiti, ističu liječnici. Ipak, važnije je prehranu temeljiti na cjelovitim namirnicama poput voća, povrća, mesa, ribe, žitarica, orašastih plodova i sjemenki.
Poanta nije u tome da zauvijek izbjegavamo prerađenu hranu i da se nikada ne počastimo. Trebali bismo težiti dugoročnom i dosljednom konzumiranju cjelovitih namirnica, a ne savršenoj prehrani, kaže dr. Borg.
Hrana koju najzdraviji ljudi na svijetu nikad ne jedu
