Putovanja se ne preporučuju: Zemlja s najzagađenijim zrakom na svijetu i opasnostima na svakom koraku

Čak 19 od 20 najzagađenijih gradova na svijetu je u Aziji, pokazuje novo istraživanje. Većina tih gradova, njih trinaest pronaći ćete u najnaseljenijoj zemlji na svijetu, Indiji čiju ekonomiju uglavnom pokreće ugljen, a stotine milijuna ljudi žive u prometnim i nagužvanim velegradovima. Još četiri grada nalaze se u susjednom Pakistanu, dok se po jedan grad nalazi u Kini i Kazahstanu.

Upozorenja za turiste

Jedini grad izvan Azije koji se našao na popisu je N'Djamena, glavni grad Čada u središnjoj Africi – zemlje koja se našla na vrhu ljestvice s najgorim zagađenjem zraka. Nafta i industrija pamuka glavni su izvozni prihodi u toj zemlji, koja ne samo da ima velikih problema s kvalitetom zraka, nego i siromaštvom i kriminalom. Sigurnosna karta zemlje potpuno je obojena upozorenjima za turiste kojima se putovanja u Čad ne preporučuju zbog terorizma. To ne znači da mu ne nedostaje prirodnih ljepota, poput primjerice dramatične Sahare na sjeveru zemlje ili jezera Čad, koje je najveće u zemlji.

Opasni zagađivač

Izvještaj IQAir-a, švicarske tvrtke koja prati globalnu kvalitetu zraka, usmjereno je na fine čestice, ili PM2.5, jedan od najmanjih, ali najopasnijih zagađivača.

"PM ili particulate matter odnosi se na čvrste ili tekuće čestice prisutne u atmosferi. Čestice se mogu sastojati od organskih spojeva, metala i prašine. Količina čestica u zraku upućuje na zagađenost zraka. Što je čestica manja – to je opasnija jer može dospjeti dublje u pluća, koja imaju promjer manji od 2,5 μm“, piše portal Kreni Zdravo i dodaje:

"PM2.5 javlja se uslijed prirodnih, ali i antropogenih, tj. ljudskih utjecaja. Postoje brojne ljudske radnje koje doprinose zagađenju zraka i povećanim koncentracijama PM2.5, a najčešće se radi o izgaranju goriva u motornim vozilima ili tvorničkim emisijama. Primjerice, prema članku objavljenom 2014. godine u časopisu Atmospheric Chemistry and Physics uzrok povećane koncentracije PM2.5 može biti spaljivanje poljoprivrednog otpada. Ipak, i “običan” čovjek svojim svakodnevnim djelovanjem utječe na onečišćenje zraka.

Upotreba motornih vozila jedan je od glavnih načina kojim doprinosimo zagađenju zraka na svakodnevnoj razini. Zimi se ovaj prizor može češće vidjeti zbog grijanja na drva, što uzrokuje veće količine PM2.5. Osim toga, istraživanjem objavljenim 2019. godine u časopisu ACS Earth and Space Chemistry pokazano je da je zrak gotovo osam puta zagađeniji netom nakon “slavlja” koje uključuje masovno korištenje petardi i vatrometa“.

Štetna industrija

Dugoročna izloženost većim koncentracijama PM2.5 povećava rizik od kroničnog bronhitisa, bolesti srca, pluća i bubrega, a također je povezana s većim rizikom od depresije i anksioznosti. Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) kaže da prosječna godišnja koncentracija PM2.5 ne bi smjela premašiti 5 mikrograma po kubičnom metru. Usporedbe radi, Byrnihat, industrijski grad na sjeveroistoku Indije, prošle godine je zabilježio koncentraciju PM2.5 od 128,2 – više od 25 puta veću od standarda WHO-a. Neki od glavnih krivaca su tvornice u okolici grada, galopirajuća građevinska industrija i sječu drveća.