U četvrtak, 28. srpnja, čovječanstvo je potrošilo sve što planet može proizvesti za 2022. godinu i do njezina isteka živjet će na kredit, upozoravaju nevladina Globalna mreža za otisak (Global Footprint Network) i Svjetski fond za očuvanje prirode (WWF, World Wildlife Fund).
Slikovito rečeno, trebale bi postojati još gotovo dvije Zemlje - preciznije 1,75, da bi se podmirile, na održiv način, potrebe svjetskog stanovništva, govori taj pokazatelj ustanovljen početkom 90-ih.
"Dan ekološkog duga (Earth Overshoot Day) nastupa na dan "kada čovječanstvo potroši sve što ekosustavi mogu obnoviti u godinu dana", navode te dvije nevladine organizacije.
"U 156 dana koliko preostaje do isteka godine naša potrošnja obnovljivih izvora svodit će se na grickanje prirodnog kapitala planeta", rekla je Laetitia Mailhes iz Global Footprint Network na konferenciji za novinare.
A u tu kalkulaciju uopće nisu uzete u obzir potrebe drugih vrsta na Zemlji.
"Treba ostaviti prostora i za druge vrste koje obitavaju na Zemlji", rekla je.
Ova velika "pretjerana potrošnja" događa se kada ljudski pritisak premaši sposobnosti obnove prirodnih ekosustava i ona se produljuje već 50 godina: 29. prosinca 1970; 4. studenoga 1980; 11. listopada 1990; 23. rujna 2000 te 7. kolovoza 2010, navodi Global Footprint Network.
U 2020. godini taj je datum bio odgođen za tri tjedna pod utjecajem mjera zatvaranja donesenih zbog pandemije covid-19, a zatim se je sve krenulo po starom.
Suludi prehrambeni sustav
Ovaj ekološki otisak izračunava se na temelju šest različitih kategorija: kultura koje se uzgajaju, pašnjaka, šumskih površina potrebnih za eksploataciju šuma, ribolovnih zona, izgrađenih površina i šumskih površina potrebnih za apsorpciju ugljičnog dioksida emitiranog korištenjem fosilnih goriva.
Taj otisak je tijesno vezan uz konzumaciju, napose u bogatim zemljama.
Agencija France Presse navodi za primjer način života Francuza te ističe da kada bi stanovnici cijelog svijeta živjeli kao Francuzi, dan ekološkog duga nastupio bi ranije - 5. svibnja 2022.
WWF i Global Footprint Network posebice upozoravaju na naš prehrambeni sustav.
"Naš prehrambeni sustav poludio je pretjeranom potrošnjom prirodnih izvora, a pritom nije odgovorio na potrebe borbe protiv siromaštva" s jedne strane, odnosno s druge nije donio odgovore na epidemiju debljine i pretilosti", komentirao je Pierre Cannet iz WWF France.
"Ekološki otisak prehrane je velik: proizvodnja hrane mobilizira sve kategorije otiska, posebno kultura (potrebnih za životinjsku i ljudsku prehranu) te ugljičnog dioksida (poljoprivreda je snažni emiter plinova s učinkom staklenika)", podsjećaju te dvije nevladine udruge.
"Sveukupno se više od polovice biokapaciteta našeg planeta (55 posto) troši za prehranu čovječanstva", ističu.
Jasnije rečeno "velik dio hrane i sirovina koristi se za prehranu životinja namijenjenih za ljudsku hranu", kaže Pierre Cannet.
Za ilustraciju navodi primjer Europske unije u kojoj je "63 posto obradive zemlje (...) izravno povezano s proizvodnjom životinjskog mesa".
Međutim, radi dobivanja poljoprivrednih površina provodi se sječa šuma, a poljoprivreda utječe i na emisije stakleničkih plinova, na gubitak bioraznolikosti i degradacija ekosustava, a za nju se koriste i velike količine slatke vode, podsjećaju nevladine udruge.
Na temelju znanstvenih preporuka, te organizacije pozivaju bogate zemlje da smanje konzumacija mesa.
"Kad bismo mogli prepoloviti konzumaciju mesa, mogli bismo datum ekološkog duga odgoditi za 17 dana", ističe Laetitia Mailhes.
"Ako bi se ograničilo rasipanje hrane, dan ekološkog duga pomaknuo bi se za 13 dana i te uštede nisu male", kaže Mailhes i upozorava "U svijetu trećina hrane završi u otpadu".
Divni Salzburg: 5 stvari koje morate doživjeti u Mozartovu gradu
