Zastanite na trenutak, zatvorite oči i poslušajte. Čujete li zvuk automobila u daljini, sata koji kucka na zidu, zvuk susjedovih koraka, glazbu koja svira na radiju, ili možda zujanje kakvog uređaja? Ono što najčešće ne čujemo je – tišina. Pitate li akustičnog ekologa Gordona Hemptona, to je globalni problem.

U trendu Balkan Experience Ovo putovanje vlakom po Balkanu rijetki si mogu priuštiti – ima dvije stanice i u Hrvatskoj Tjedni jelovnik 7 laganih i finih jela idealnih za ljeto koje ćemo kuhati ovoga tjedna s guštom Savršeno za ljeto Ovako se rade najbolje tikvice s roštilja, glazura je ključna, a za nju vam trebaju samo četiri sastojka

U nikad glasnijem svijetu, Gordon Hempton je potrošio 40 godina ukazujući na važnost očuvanja tišine, a možda je konačno došlo vrijeme kada ga je svijet spreman čuti.

Hempton je u posljednjih četrdeset godina tri puta obišao Zemlju istražujući "solarni džuboks" koji polako, ali učinkovito nestaje. Gordon je plovio Amazonom u kanuu kako bi zabilježio melodiju rijetkih ptica pjevica, kao i prošao sve kontinente snimajući zvuk zore u divljini. Taj mir koji pruža kakofonija zore toliko je rijedak, baš poput mira kojeg osjećamo kada smo zadovoljni životom.

Za svoj dokumentarni film "The Vanishing Dawn Chorus“ u kojem prenosi zbor prirode osvojio je i Emmyja. No zašto bi trebalo čuvati tišinu? Nije li globalno zagrijavanje, zbrinjavanje toksičnog otpada i obnavljanja staništa ugroženih vrsta gorući problem? Je, ali ako sačuvamo tišinu, djelujemo i na sve ostalo, kaže Gordon. Za Hemptona tišina nije odsutnost zvuka, već utišavanje buke ljudskog zagađenja koja preplavljuje planet.

Jedan od projekata kojim djeluje u tom smjeru jest Quiet Parks International (QPI), prva neprofitna organizacija takve vrste čiji je cilj zaštiti i sačuvati posljednje prirodne zvučne pejzaže Zemlje kroz "tihi turizam". Hempton želi zainteresirati putnike za auditivna čuda prirode, a ne samo vizualna kako bismo promijenili način na koji „vidimo“ svijet. Osim što bismo tako mogli pomoću u očuvanju života na Zemlji, mogli bismo i produljiti vlastiti – ili barem djelovati na očuvanje zdravlja.

Prema studiji Svjetske zdravstvene organizacije, dugotrajno izlaganje onečišćenju okoliša bukom povećava rizik od srčanog udara, povišenog krvnog tlaka, moždanog udara, dijabetesa, demencije i depresije. I Europska agencija za okoliš upozorava da onečišćenje okoliša bukom svake godine doprinosi čak 48 tisuća slučajeva srčanih bolesti i 12 tisuća prerane smrti na cijelom kontinentu.