Dok se Dunav povlači pod utjecajem ekstremnih vrućina, rijeka otkriva zapanjujuće ostatke europske ratne prošlosti. Ovoga mjeseca rekordno nizak vodostaj Dunava otkrio je najmanje 20 njemačkih ratnih brodova u blizini Prahova u istočnoj Srbiji. Iz rijeke izranjaju zahrđali trupovi i slomljeni jarboli - ostatci nacističke crnomorske flote koja je potopljena tijekom Drugoga svjetskog rata.
Olupine su izranjale i tijekom prijašnjih suša, no ekstremne vrućine ovoga su ljeta spustile vodostaj Dunava toliko da su izronili deseci plovila, a na nekima se još uvijek nalaze oružje i eksploziv. Priča o tome kako su brodovi završili na dnu počinje prije više od osam desetljeća. U ljeto 1944., pred prodorom Crvene armije i nakon što je Rumunjska prešla na stranu Saveznika, njemačke pomorske snage s Crnog mora i Dunava povlačile su se uzvodno Dunavom.
Oko 200 plovila okupilo se kod Prahova, no put prema zapadu preko Đerdapa bio im je odsječen. Njemačke snage zato su u rujnu 1944. same potopile velik broj plovila kako ne bi pala u sovjetske ruke i kako bi otežale prolaz neprijatelju. Za putnike je to upečatljiv prizor na drugoj najduljoj europskoj rijeci.
Dunav je dug oko 2850 kilometara i protječe kroz deset zemalja, a njegovi krajolici nose tragove stoljeća ratova, uspona i propasti carstava, pomicanja granica i političkih previranja. Srednjovjekovne utvrde, ostatci antičkih građevina i spomenici novijim sukobima dio su tog krajolika, no ovog je ljeta dio povijesti postao vidljiv i ondje gdje je desetljećima bio skriven.
Njemačke olupine kod Prahova samo su jedno od otkrića. Povlačenje Dunava ovoga je ljeta na različitim dijelovima njegova toka otkrilo tragove prošlosti koji sežu od Drugoga svjetskog rata sve do antičkog doba i prapovijesti.
Pogled u prošlost
U Budimpešti je iz riječnog korita izronio motocikl njemačkog Wehrmachta, dok je u blizini slovačkog mjesta Virt pronađena britanska bomba iz Drugoga svjetskog rata teška oko 700 kilograma, koja je poslije sigurno detonirana. Kod Gigena u Bugarskoj nizak vodostaj otkrio je ostatke antičkog Konstantinova mosta, a u blizini sela Ryahovo pronađene su kljove i kosti vunastog mamuta stare tisućama godina.
Kosti mamuta preuzeli su stručnjaci Regionalnog povijesnog muzeja u Ruseu. Nakon konzervacije i proučavanja trebale bi biti izložene u muzeju, oko 30 kilometara od mjesta na kojem su pronađene. Za arheologe su takva razdoblja niskog vodostaja rijetka prilika da ostatke koji su inače skriveni pod vodom dokumentiraju i prouče u njihovu izvornom okruženju.
Suše i oscilacije vodostaja nisu novost, ali Europa se, prema podacima europske službe za klimatske promjene Copernicus, zagrijava više nego dvostruko brže od svjetskog prosjeka. Više temperature pojačavaju ekstremne vrućine i utječu na obrasce oborina, a dugotrajna sušna razdoblja pridonose ponavljanju vrlo niskih vodostaja. Što će još sve otkriti arheolozi, pokazat će vrijeme.
Hercegovačke Plitvice: Nestvarno lijepo kupalište blizu granice s Hrvatskom
