Galerija 1 1 1 1 Krajem 1929. godine, u doba Staljinove vladavine Sovjetskim Savezom, veliki je diktator odlučio je promijeniti ono što nikome na ovaj način do tada nije palo na pamet. Tjedan. Nisu mu zapravo svi radni dani stvarali problem, već samo vikend, pa ga je tako odlučio – ukinuti.

U trendu U odličnom stanju Gotovo uz glavnu cestu: Ogromni tajni bunker JNA-a za koji "nisu znali" ni oni koji su ga gradili Lako? Kviz općeg znanja: 15 pitanja na koja biste trebali odgovoriti točno - bez razmišljanja Živjeli! Jeste li znali: Zašto nikada ne bismo trebali popiti "jednu ljutu" prije jela?

Umjesto „normalnog“, u SSSR-u je uveden novi tjedan od pet radnih dana - bez vikenda. Ideja je bila jednostavna: strojevi u tvornicama više nikada ne bi stali, a rad bi postao neprekidan. Trebalo se samo riješiti te nedjelje (koja je k tome i previše podsjećala na religiju).

Prva velika kalendarska reforma u SSSR-u dogodila se još za Lenjina, u veljači 1918. godine. Sovjetska je Rusija tada “preskočila” kako bi se uskladila s gregorijanskim kalendarom koji je već koristila većina ostalog svijeta. Da su to napravili godinu dana ranije, revolucija ne bi bila Oktobarska, nego Novembarska.

Jedanaest godina kasnije, Staljin je, oduševljen prijedlogom ekonomista Jurija Larina o potpunoj reorganizaciji tjedna, uveo petodnevni radni tjedan, uvjeren da će se produktivnost povećati ako radnici ne budu imali isti dan slobodan.

Kako su zamislili petodnevku?

Kako je funkcionirao novi sustav? Naizgled jednostavno. Svaki od pet dana u tjednu imao je svoju boju (i imena dana u tjednu su ukinuta) – žutu, narančastu, crvenu, ljubičastu i zelenu. Radnici su podijeljeni u pet skupina – po tim bojama i svaka je skupina imala slobodan dan na dan u svojoj boji.

Na papiru je sve izgledalo savršeno: strojevi ne prestaju, proizvodnja ne staje, a svaki radnik dobiva više slobodnih dana (jedan od pet umjesto jedan od sedam). U praksi – potpuni kaos. Iako je je neradnih dana sada bilo više – jedan na četiri dana, društveni i obiteljski život postali su nemogući jer nitko nije imao slobodni dan kad i njegova obitelj, prijatelji ili susjedi.

Uz to, svi su mjeseci imali po 30 dana, a pet (ili šest) dana “viška” u godini proglašeno je praznicima, primjerice - Lenjinov dan, Dani rada ili Dani industrije. Ali već 1931. vlasti su odustale od “petodnevke” i uvele šestodnevni tjedan.

Svakog 6., 12., 18., 24. i 30. dana u mjesecu bio je zajednički dan odmora, dok je 31. bio “izvan sustava”. No ni ta reforma nije uspjela “iskorijeniti” naviku nedjeljnog odmora – mnogi su radnici i dalje uzimali slobodno nedjeljom. Na kraju, u lipnju 1940. godine, Sovjetski Savez ipak je popustio i vratio dobar stari sedmodnevni tjedan.

Vinsko putovanje kroz prostor i vrijeme: Plavci s Visa koji su oduševili zagrebačku publiku +18