Galerija
Iako se o Ombli često može čuti da je "najkraća na svijetu", od nje postoje tri kraće rječice: Tamborasi u Indoneziji, duga samo 20 metara, i dvije u Europi: Kovasselva u Norveškoj, duga 22 metra, te Reprua u Ruminjskoj, tri metra kraća od Omble.
Rijeka dubrovačka, istoimeno i od davnina nastanjeno dubrovačko prigradsko područje, obuhvaća upravo porječje Omble te čitav zaljev do samoga njegova kraja s mostom Franje Tuđmana (Franja, rekli bi u Gradu), koji povezuje njegove obale.
Ombla se u antička vremena zvala Arion, Dubrovčani su je oduvijek nazivali Rijekom, a naziv Ombla došao je od Rimljana i njihovih riječi - iako se to ne može sa sigurnošću tvrditi - Vimbula ili Umbla.
Bez obzira na to kojim su je imenom zvali, kraj uz Omblu, surom stijenom zaklonjenom od Turaka, u osvježavajućem zelenilu i s obiljem pitke vode, Dubrovčani su od davnina voljeli, pa su u tome uskom i rijetkom mediteranskom fjordu izgrađeni brojni plemićki ljetnikovci, redom reprezentativni primjeri dubrovačke renesansne i barokne ladanjske arhitekture.
Dvadesetak ih je očuvano i danas, na primjer poznati Sorkočevićev ljetnikovac sa stubištem do mora, Rastićev s vrtom kao iz bajke ili Gučetić-Đurđevićev, koji je povijesno najznačajniji jer se u njemu 1814. godine održalo posljednje vijećanje dubrovačkih plemića - u vrijeme kada je postojala nada da će slabljenjem Napoleonove vlasti ipak uspjeti obnoviti Republiku. Umjesto Republike povijest je odlučila da će ipak doći Austrijanci, koji su područje Omble itekako cijenili i na njemu razvili – lječilišni turizam. Nažalost, nekontrolirana izgradnja u drugoj polovici dvadesetog stoljeća nagrdila je i povijesnu i prirodnu ljepotu cijeloga morskog zaljeva Rijeke dubrovačke.
I prvi dubrovački vodovod, pušten u pogon 1438., u grad je dovodio vodu s izvora Omble, a u isto je vrijeme Paskoje Miličević na njemu izgradio branu i mlinove. Ombla i danas osigurava pitku vodu stanovnicima širega dubrovačkog područja.
U blizini izvora Omble nalazi se i Vilina špilja, koja je ulaz u ogroman špiljski sustav, zasad neistražen do kraja, čija poznata duljina iznosi više od tri kilometra, a dubina 192 metra. Riječ je o najduljoj špilji u Dalmaciji. Uz to, Vilina špilja bogato je arheološko nalazište prapovijesne, helenističke i rimske civilizacije.
Špiljski sustav Vilina špilja – izvor Omble jedan je od zanimljivijih krških, hidroloških i kulturno-povijesnih fenomena na području čitavih Dinarida. I što se života, odnosno njegove raznolikosti u sustavu Vilina špilja – Ombla tiče, to je jedan od najbogatijih speleoloških objekata u nas. Gotovo sva špiljska fauna ovog sustava je endemična, dosad je utvrđeno 50-ak vrsta, a možda je najzanimljivije da su speleoronioci, istražujući izvor Omble, u njemu pronašli i tri mlade jedinke čovječje ribice, čime je izvor Omble službeno postao i najjužnija točka u Europi na kojoj obitava taj simpatični bespigmentni vodozemac.
Tradicija na vesla: Sve što niste znali o Neretvanskoj lađi
