Galerija
Po novom, na prvom katu inače ni po čemu neobične zgrade u Ilici 26 u Zagrebu, odmah s vrata dočekat će vas Pravila ponašanja s vilinskim stvorenjima. Između ostalog, posjetitelje se posebno upozorava da ih, ako zaviruju u jazbine vilinskih stvorenja, ona mogu ugristi ili ih počupati za kosu.
Također piše i da neka stvorenja mogu reagirati na miris mlijeka u djeci te ih zato mogu pokušati ukrasti, kao i da neka od stvorenja ne podnose djecu, a posebno razmažena derišta i cmizdarve djevojčice u roza haljinicama. Ono što je nama neobično iznimna je pažnja i mar domaćina prema svojim posjetiteljima jer općepoznato je da vile znaju biti zločeste i raditi najrazličitije spačke.
Sigurno utočište za sva bića iz narodnih predaja
Ova prijateljska upozorenja pomoći će vam da se sigurno krećete "kućom čudesa iz hrvatskih narodnih predaja" - Muzejom zaboravljenih priča. Jedinstven u ovom dijelu svijeta, muzej je nastao kao rezultat višegodišnjih pregovora koje je naš veliki poznavatelj starohrvatskih mitskih predjela, sakupljač priča i bića Zdenko Bašić napokon postigao s mitološkim svijetom.
Dogovor uključuje povremeno ili stalno prebivanja bića u muzeju, uz obećanje "autora" da će im on prije svega biti utočište u kojemu će biti zaštićeni od buke, bljeskalica i svakog drugog oblika maltretiranja. Sva bića zadržavaju pravo pokazivati se ili ne pokazivati posjetiteljima isključivo prema vlastitom hiru, prostor muzeja uvijek mora ostati na granici sna i jave, a ključanice slobodne za prolaz.
Posjetitelji muzeja trebali bi pak koristiti isključivo vrata kako bi stigli iz prostorije u prostoriju, tj. iz svijeta starohrvatske mitologije u vilinski svijet, svijet noćnih i vodenih bića ili pak coprnjica i ponašati se – kao u gostima. Ne morate ponijeti papuče, samo 12 odnosno 10 eura koliko stoji ulaznica za odrasle odnosno djecu. U posjet stvorenjima iz narodnih priča i legendi možete otići i odmah, iako je službeno otvorenje uz čarobni program najavljeno za 12. rujna.
Mjesečevim stazama kroz šaš, zaobilazeći okućnice
Kuća čudesa iz hrvatskih narodnih predaja, kako stoji uz ime Muzeja zaboravljenih priča, autorski je koncept Zdenka Bašića, ilustratora i multimedijalnog umjetnika čiji je bajkoviti i nagrađivani opus rezultat godina osluškivanja gotovo zaboravljenih svjetova iz predaji, legenda i starohrvatske mitologije. On je dugo virio kroz pukotine koje još uvijek spajaju naš svijet i onaj čarobnih stvorenja koja vješto iz starih priča prelaze u naše običaje i svakodnevicu iako ih sve rjeđe spominjemo na glas.
Zdenko Bašić nadahnut je usmenom baštinom čitave Hrvatske, jednako kao i vlastitim obiteljskim nasljeđem, a njegova interpretacija motiva i likova iz predaja, legendi i mitova živa je i opipljiva, duboka i razrađene do najsitnijih detalja Priču ovog muzeja gradi iz svojih ilustracija, stvarajući čudesne scenografije, makete, minijature i lutke koje ono skoro zaboravljeno oživljavaju i čine – nezaboravnim.
Bašić je izgradio kuću u kojoj (naravno po svojim pravilima) žive Perun, Veleš i Mokoš, copernice, mure, jankići, baukači, mraki, zmajevi, glođani, vještice i babaroge. Neke možda i poznajete, nekih se sjećate kroz maglu, a neka će vam možda, kad se dovoljno smrači, "mjesečevim stazama kroz šaš, zaobilazeći okućnice i dvorišta" - stići u maštu.
"U osnovi identiteta svakog naroda njegova je mitologija" zna reći Zdenko Bašić, a naša - osim na raskršćima, u bunarima, prašnjavim kutovima i običajima za koje su svi zaboraviti kako su nastali, sada stanuje i u Muzeju zaboravljenih priča.
Kao da prolazite ispod duge! Most koji je postao omiljena turistička atrakcija u Kini
