Portugal je najveći proizvođač plutenih čepova u svijetu – oko 55 posto svih čepova na tržištu dolazi upravo iz te europske zemlje. Točnije, svake godine proizvedu 100.000 tona plutenih čepova te ih izvoze u stotinu zemalja svijeta.
Veći dio tih čepova potječe iz šuma u regiji Alentejo. Pluteni se čepovi, naime, proizvode od kore hrasta plutnjaka – stabla koje je pod zaštitom u Portugalu još od 1209. godine. U tom osjetljivom procesu treba imati mnogo strpljenja, znanja i vještine te treba slijediti određena pravila.
Drvo hrasta plutnjaka ne smije se dirati prvih 15 godina od sađenja, a kora se nakon toga smije uklanjati svakih devet godina kako bi se stablo uspjelo regenerirati. Najbolje pluto dobiva se tek nakon što stablo premaši 33 godine starosti.
Kora se skida ručno – uz pomoć sjekira. To je metoda koja se koristi već stoljećima bez ikakve pomoći moderne tehnologije. Iako se eksperimentiralo s upotrebom strojeva u skidanju kore, ispostavilo se da samo ljudska ruka to može učiniti bez štete za stablo i prikupljeni materijal.
Na jednom stablu obično rade dva radnika u paru kako bi si međusobno pomogli tijekom skidanja kore, ali i kako bi bili sigurni da nitko neće slučajno zasjeći više no što je potrebno.
Prikupljena kora potom se stavlja između betonskih blokova, gdje ostaje oko šest mjeseci kako bi se stisnula, a onda odvozi u tvornicu na prerađivanje. Tamo se kuha u vodi da omekša te stavlja u stroj koji izbacuje plutene čepove.
Ništa se od sirovine ne baca. Svi ostaci od prerade čepova koriste se u proizvodnji obuće i sportske opreme, u građevinskoj industriji, za izradu pojasa za spašavanje i slično.
Pluto je biorazgradivi proizvod koji ne samo da izgleda atraktivno već je i iznimno funkcionalan. Predstavlja odlični toplinski izolator, pluta na vodi, ali je ne upija. Otporan je na gljivice, bakterije i druge štetočine.
Kako nastaju pluteni čepovi, provjerite u YouTube videu kanala Insider Business u nastavku.
Valentina u Lisabonu: U potrazi za fenomenom koji je progoni otkad je saznala da ima ime
