Jedan od naših najljepših nacionalnih parkova smjestio se na području Šibensko-kninske županije, a obuhvaća 109 kvadratnih kilometara uz tok rijeke Krke.
Kao i svi nacionalni parkovi tako i Krka obiluju biljnim i životinjskim vrstama. Bogatstvo voda za sobom vuče i bogatstvo ribom. Od čak 20 ribljih vrsta čak njih 10 je endemično. Uz bogatstvo ribom područje Krke bogato je i ostalim životinjskim svijetom.
Čak 221 vrsta ptica svrstava Krku u sam vrh ornitoloških područja, a najveće bogatstvo parka svakako su 18 vrsta šišmiša koji su najvećim dijelom ugroženi i pred odumiranjem u cijeloj Europi. A gdje ima vode ima i velikog broja biljnih vrsta. Do sada je na cijelom području nacionalnog parka Krke izbrojeno oko 860 biljnih vrsta, a među njima se ističu piramidalni zvončić i ilirska perunika koje su endemske vrste.
Ali ipak ono što najviše privlači posjetitelje u nacionalni park svakako su sidreni slapovi, kojih u parku ima sedam. Sedra, koja je temeljni fenomen NP Krka, česta je pojava u površinskim tokovima dinarskog krša, ali rijetko gradi slapove kakvi su na rijeci Krki. Sedra je zapravo iz vode istaloženi kamenac koji se nakuplja na mahovini, algama i slično, te stvara različite geomorfološke oblike.
Uz poznate kaskadne slapove Nacionalni park Krka poznat je i po brojnim kulturno povijesnim lokalitetima. Jedna od njih je i manastir Krka, duhovno središte pravoslavnih vjernika. Smjestio se na samoj obali rijeke Krke, nedaleko mjesta Kistanja, a podignut je na temeljima starijeg eremitskog samostana.
Uz njega se nalazi crkva koja ima oblik bizantske građevine, a ispod crkve se nalaze starorimske katakombe koje su otvorene za posjetitelje. Manastir posjeduje veliku i bogatu knjižnicu s mnogo povijesnih rukopisa, inkunabula i rijetkih knjiga.
Područje nacionalnog parka još je u antičko doba bilo prepoznato kao strateški važno područje, posebno područje na kojem se danas nalazi selo Ivoševac. Ovdje su pronađeni ostaci lukova koji su pripadali zgradi vojnog zapovjedništva, te dobro sačuvan amfiteatar.
Amfiteatar je sagrađen na prijelazu iz stare u novu eru na području na kojem se najbolje mogao kontrolirati prijelaz preko rijeke, a iz njega su otpočinjala djelovanja prema kopnu. Odlaskom vojske s ovog područja ovdje je nastao grad koji je imao veliko svetište, amfiteatar, akvedukt, popločane ceste i ulice te druga, za ono doba, gradska obilježja.
Tragovi ljudskog života na ovim područjima sežu puno dalje od rimskog doba. Na lijevoj obali rijeke Krke, iznad Roškog slapa, nalazi se Oziđana pećina. Svoj naziv dobila je prema suhozidu koji je izgrađen pred samim ulazom u spilju. Spilja je duga 59. široka 7 a visoka 2,5 metara. Posebna je po tome što su u njoj pronađeni ulomci keramičkih posuda, kremeni nožići, kameno oruđe, velik broj kostiju različitih životinja ali i dva dječja kostura iz vremena danilske kulture.
Odmah ispod spilje nalazi se Roški slap koji je izuzetno zanimljiv zbog kaskada koje je narod nazvao Ogrlice. Zanimljivo je da preko samog slapa prelazi cesta još iz rimskih vremena, a prije samog slapa obje strane rijeke bogate su mlinovima. Mnogi od tih mlinova su obnovljeni i vraćeni u funkciju.
