Galerija
Je ne sais quoi francuska je fraza koja se koristi kada riječi nisu dovoljno dobre da se nešto opiše. Bili vi Shakespeare, Hemingway ili neki drugi svjetski velikan koji lijepe riječi ima u malom prstu, vjerujemo da ste se susreli s nečim što vas je ostavilo bez daha. Bez riječi. S nečim zbog čega je vaše srce poskočilo.
Takva je Slavonija. Bez obzira na to u koji sokak zakoračite, pomirisat ćete najmirisnije cvijeće na pendžeru, uživati u slobodi trčanja po salašima, upijati mir i tišinu Drave ili Dunava ploveći šajkom. Ondje ćete vidjeti nepregledna polja najljepših suncokreta. Pluća će se ispuniti svježim i čistim zrakom, srce toplinom i ljubavlju, duša čarobnim mirom. U tom trenutku proći će vas trnci i bit ćete sretni što ste baš ondje, baš u to vrijeme. U Slavoniji. Zaljubljeni u život.
Probajte se ne zaljubiti u ljude, hranu, prirodu i tradiciju
Često za trenucima za koje želimo da traju, kako djeca kažu, zauvijek plus jedan dan tragamo negdje daleko. Mislimo da je sreća na nekim dalekim horizontima. Da ondje sunce drukčije grije, da ruže drukčije mirišu, da ptice drukčije cvrkuću. A sreća je obično u susjedstvu. U našoj priči između rijeke Drave na sjeveru, Save na jugu, planine Papuk na zapadu i Dunava na istoku. I zove se Slavonija.
Često je opisuju kao ravnu, žitorodnu, zlatnu, bogatu. I ona to uistinu i jest. No njezino najveće blago su ljudi. Ti Slavonci široke ruke, širokog srca, ugodni, blagi, nasmijani. Uz njih ćete se osjećati kao kraljevi. S njima ćete uživati u stihovima bećarca bez obzira na to koliko se crvenjeli zbog njih, u koracima šokačkog kola, u toj nematerijalnoj baštini istoka zemlje.
Kao svom gostu na stol će pred vas staviti najljepše i najukusnije slavonske delicije. Bilo da je riječ o najfinijem kulenu i njegovoj seki, čvarcima, čobancu koji u trenutku zagrije i trbuhe i atmosferu, fiš paprikašu za prste polizati, salenjacima s domaćim pekmezom od šljiva, Slavoniju nećete napustiti gladni. U to budite sigurni. Kraljevi ne odlaze gladni. A ni suhog grla. Kao pravi hedonisti možete uživati u dobro poznatoj kutjevačkoj graševini. Tradicija vinogradarstva i vinarstva na tom je području duga gotovo 800 godina i ako netko zna napraviti dobru kapljicu, to su zasigurno Kutjevčani.
Pronaći će se u njoj i ljubitelji prirode, sporta, avanture i adrenalina
Slavonija obuhvaća pet županija i jako je teško nabrojiti što vidjeti. Pronaći će se u njoj i ljubitelji prirode, sporta, avanture i adrenalina. Ali opet, riječi tu nisu najbolji saveznik, Slavoniju treba doživjeti. I to svim osjetilima. Primjerice, ako ste zaljubljenik u prirodu, u šume visokih stoljetnih stabala bukve, ako se šećući zelenilom osjećate kao da ondje pripadate, park šuma Jankovac je mjesto za vas. Mjesto na sjevernim obroncima Papuka, koje istovremeno liječi i duh i tijelo.
Okružena čarobnom šumom i pitomom pješačkom stazom, skriva svoju najveću zvijezdu – slap Skakavac. Vjerujte, želite doživjeti taj moćni prizor vode koja se razlijeva po stijeni i u sitnim kapljicama doskoči do vašeg lica. To je jedan od onih trenutaka kada se osjećate živim.
Slavoniji kažu da je ravna. I jest, ali ima i svoje gorske čuvare – svoj Papuk, Psunj, Dilj goru, Požešku goru, Krndiju. Njihove staze pravi su mamac za sve planinare, male i velike. Za adrenalince koji mogu uživati u visokim stijenama za penjanje, bicikliranju vinskim cestama, dugačkim ziplineovima u adrenalinskom parku Bebrina ili Duboka, vožnji quadovima po Dilj gori, šetnji prašumom Prašnik s divovskim stablima do uživanja na pijesku najljepše riječne plaže u Europi – Poloju.
A Kopački rit; taj prekrasni mozaik jezera, kanala, bara, poplavnih šuma i livada u kojem život buja. Jeste ikad čuli glasanje orla štekavca? Ili osluškivali klepetanje rodinih krila? Ondje ćete ih doživjeti u najboljem sjaju.
Odmor za oči, raj za dušu, užitak za sva osjetila
Priča o Slavoniji dio je kampanje Hrvatske turističke zajednice "Posjeti me", kojom se potiče na otkrivanje skrivenih ljepota Hrvatske, manje poznatih, ali predivnih lokacija, s posebnim naglaskom na osjetila kao ključnih elemenata doživljaja.
Ondje, u Slavoniji, u kolijevci gostoljubivosti gdje je priroda bila široke ruke, njeguje se tradicija. I kroz nju se pokazuje ono najbolje iz povijesti. Bilo na Đakovačkim vezovima ili Vinkovačkim jesenima, na licu mjesta doživi se ljubav prema svojoj ravnici, tradiciji. Ta povezanost među ljudima koju ostavljaju u nasljeđe.
U nasljeđe se ostavljaju i stihovi Dragutina Tadijanovića, likovi Ivane Brlić Mažuranić, vječni šegrt Hlapić, kiparski radovi velikana Ivana Meštrovića, velebnost i strahopoštovanje kad se nađete pred đakovačkom katedralom sv. Petra ili osječkom Tvrđom.
No ono što Slavonci uistinu žele ostaviti u nasljeđe je taj odmor za oči, raj za dušu, užitak za sva osjetila. Ili ukratko – ljubav. Ljubav koju je nemoguće ne osjetiti. Ljubav kojoj ćete se zasigurno vratiti.
Nema joj ravne.
Sadržaj je napravljen u produkciji Nova Studija, native tima Nove TV, u suradnji s partnerom Hrvatska turistička zajednica po najvišim profesionalnim standardima.
