Lutajućeg fotografa Borisa Trogrančića, koji nas svako malo oduševi fantastičnim kadrovima iz regije, put je odveo u Drinovce, hercegovačko selo nedaleko od Gruda. Preciznije, avanturistički park Peć Mlini, koji je nedavno preuređen.
"U srcu parka nalazi se veličanstveni izvor rijeke Tihaljine, koja je dio rijeke ponornice Trebižat. Svojim tokom mijenja više od devet imena, a u svom završnom dijelu zove se Trebižat. Tihaljina izvire iz pećine podno 150 metara visokih crvenkastih vapnenačkih stijena (Cvitanjske stine) i teče niz manje slapove i brzace", kaže nam Boris i dodaje kako ondje možemo naći uređenu šetnicu, stare vodene mlinice i pećinu.
Domaćin rijeke je endem dinarski špiljski školjkaš. Mali, ali snažni školjkaš preživio je ledeno doba spustivši se u duboko podzemlje. Na tom su području bili deseci bajkovitih mlinica za koje je Tihaljina bila žila kucavica, ali danas su od njih ostali samo zidovi kao spomenik na prošla vremena, a pronaći ćete i druge izvore: Bartulovo vrilo, Jurića vrilo, Rašića vrilo, Modro oko i Nenač. Ondje žubori i nekoliko manjih potoka: Jakšenica, Nezdravica i Dunaj.
"Visoko iznad izvora, u Peć Mlinima nalazi se i čuvena Ravlića pećina, jedna od najstarijih u Europi, gdje su tragovi života pronađeni još od 5000 godina prije nove ere. Ljubazno osoblje na ulazu rado će vas provesti kroz pećinu i objasniti detalje o cijelom lokalitetu. Ta neobična pećina krije legendu i tajanstvenu priču o kamenoj vili, a tu su i priče o Cvitanu, zlatnoj prostoriji i vilinskoj čipki – koje će svakoga odvesti u svijet mašte. Posljednji koji su tu boravili bili su hajduci toga kraja iz 18. i 19. stoljeća", priča nam Boris.
"Ravlića pećina jedino je područje koje daje cjelovit presjek vremenski dugog raspona od početka neolitika, mlađeg kamenog doba, do kraja brončanog doba, što je rijedak slučaj na širem području istočne jadranske obale. Ravlića pećina duga je 145 metara, a duboka 20 metara. U njezinoj prvoj prostoriji izrađena je pješačka staza koja je osvijetljena. Najvažniji arheološki predmet pronađen u pećini je pintadera, valjkasti predmet koji je služio za oslikavanje. Najstariji nalazi potječu od oko 5600 godina prije nove ere, dok sljedeći nalazi potječu iz kasnog neolitika, eneolitika i brončanog doba. Pećina je bogata mineralnim naslagama (stalaktitima i stalagmitima), od kojih se posebno ističu kamenice, koje se za vrijeme velikih kiša napune vodom.
Putovanja
Dobro došli, dobar tek... i vidimo se opet: Sva gostoljubivost hercegovačkog kamenjara
U pećini se gnijezde i različite vrste ptica kao što su hridne lastavice i bijele čiope, a u njoj obitava i nekoliko vrsta šišmiša, od kojih je najbrojnija vrsta mali potkovasti šišmiš. Za sve kojima to nije dovoljno, na raspolaganju je ferata pod imenom Željezni put, jedna od najzahtjevnijih na tim prostorima na koju se rijetki usude penjati. Proteže se uz Cvitanjske stine koje su visoke oko 150 metara, a sama staza duga je oko 260 metara. Duž gotovo cijelog parka postavljen je najduži zipline u Bosni i Hercegovini, dužine sajli više od kilometra. U podnožju avanturističkog parka nalazi se lijepo uređeni restoran originalnog naziva U matere, u kojem se možete osvježiti i probati domaća ili internacionalna jela", otkriva Boris Trogrančić, kojeg možete pratiti na YouTubeu i Facebooku.
