Hadrijanov zid nalazi se na sjeveru Engleske. Riječ je o 120 kilometara dugom starorimskom obrambenom zidu koji je dijelio britanski otok na pola, a trebao je zaštititi Englesku od napada plemenskog saveza Pikta sa sjevera (današnje Škotske).
Građen je od 122. do 132. godine, za vrijeme cara Hadrijana po kojem je dobio ime. Hadrijan je inače bio poznat kao „car-putnik“ jer je za svoje vladavine obišao gotovo cijelo Rimsko Carstvo.
Zid koji je gradilo 15 tisuća vojnika
Mnogi pretpostavljaju kako je zid granica između današnje Engleske i Škotske, no to nije slučaj. Ono što zid jest bio, je sjeverna granica Rimskog carstva. Čine ga kameni blokovi koji su i danas vidljivi. Svojedobno je imao i 14 utvrda te 80-ak pripadajućih tornjeva u kojima su boravili vojnici na straži. Ovo čudo rimske arhitekture gradilo je 15 000 vojnika.
Premda je dobro služio svrsi, Pikti su ga ipak nekoliko puta uspjeli prijeći. Obnovljen je početkom 3. stoljeća, no konačno je napušten krajem 4. stoljeća kada se rimska uprava povukla.
Važan rimski spomenik
Kamenje od kojeg je izgrađen iskoristili su stanovnici okolnih mjesta za potrebe svoje gradnje. Danas je od njega ostao samo malen dio. Srećom, taj dio nisu previše „očerupali“ i uglavnom je ostao u dobrom stanju, pa je 1987. upisan na UNESCO-ov popis svjetske baštine u Europi. Proglašen je i najvažnijim rimskim spomenikom u Britaniji.
Uz sve to, zid je bio i područje značajnih nalazišta građevina, odjeće, oruđa i oružja koji svjedoče rimskom načinu života na otoku.
Kraj svijeta
Zid je inspirirao i slavnog pisca fantastike, Georgea R. R. Martina, koji ga je posjetio 1980-ih. „Rimljanima je taj zid u to vrijeme bio kraj civilizacije, kraj svijeta. Mi danas znamo da su iza njega Škoti, no oni tada nisu znali što je iza. Moglo je to biti bilo kakvo čudovište. Zid je predstavljao barijeru protiv mračnih sila, i to je probudilo neki osjećaj u meni, važan kao piscu fantastike“, izjavio je.
Danas zidu pak prijeti drugi neprijatelj: zbog klimatskih promjena i zagrijavanja tla inače mokro i vlažno tlo oko zida sada isušuje, propuštajući kisik u pukotine. Ovo predstavlja opasnost za (buduće) nalaze i sam zid.
Alpska idila: Iznenađujuće stvari koje vjerojatno niste znali o Austriji
