Galerija
"Koliko često na putovanjima vidite prekrasne biljke i neodoljive rascvjetane grane koje poželite u vlastitom vrtu ili na balkonu? Mnogi će zaista i pokušati doma donijeti biljku za posaditi ne znajući da takvim postupcima ugrožavaju zdravlje biljaka, a u konačnici i ljudi.
Jako često se s egzotičnim biljkama mogu donijeti štetni organizmi koji nisu uobičajeni za postojeći eko-sustav i koji mogu napraviti značajne štete na drugim biljnim ili životinjskim vrstama“, razmišljanja su kojima je započeo razgovor na predstavljanju europske kampanje #PLantHealth4Life, kojoj se pridružila i Hrvatska.
Pokrenuli su je EFSA (Europska agencija za sigurnost hrane), Europska komisija i njihovi partneri u državama članicama EU-a. Nositelj kampanje u Hrvatskoj je Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu koja je radionicom u Zagrebu predstavila ključne poruke i pojmove kampanje.
"Biljke čine 80 posto hrane koju jedemo i čiste zrak koji udišemo. Međutim, to nije sve: zdrave biljke znače dobar poljoprivredni prinos, što utječe na dostupnost hrane, kao i njenu cjenovnu pristupačnost. Zbog klimatskih promjena i ljudskih aktivnosti, kao što su trgovina i putovanja, biljke su izložene velikom pritisku, a širenje štetnika i bolesti bilja može imati razorne gospodarske i ekološke posljedice. U Hrvatskoj svake godine pronalazimo nove, strane vrste kukaca, uzročnika biljnih bolesti ili štetnih biljaka. Neke od njih su karantenske, no neke nisu pa prolaze nezapaženo dok ne počnu činiti štete. Te strane vrste mogu uzrokovati velike gubitke u domaćoj poljoprivredi, šumarstvu i okolišu. Međutim, mnogi europski i hrvatski građani još uvijek nisu dovoljno osviješteni o tome zašto je zdravlje bilja važno“, govorilo se na radionici kampanje #PlantHealth4Life, kojoj je cilj podići kolektivnu svijest o rizicima za zdravlje bilja i o ulozi koju svatko od nas treba imati u zaštiti bilja.
"Hrvatska se danas bori s azijskom strizibubom, zlatnom žuticom vinove loze, trnovitim štitastim moljcem, pajasenom, octenom mušicom ploda, palminom pipom, hrastovom mrežastom stjenicom i drugim štetnim organizmima, koji su u našu zemlju uspjeli ući i u njoj se više ili manje proširiti. Zato je ova kampanja važna i zato apeliramo na aktivnu ulogu svih građana u savjesnom postupanju u kontekstu putovanja i potencijalnog prijenosa biljaka i organizama,” objasnio je Krunoslav Karalić, zamjenik ravnateljice HAPIH-a.
Što je biljna putovnica?
Poruke ove kampanje važne su i trebale bi doći do ljudi koji vole putovati, kao i onih koji se bave uzgojem bilja. Sve veća pojava malih urbanih vrtova također upozorava na važnost edukacije i prevencije kako bi se spriječilo širenje potencijalno štetnih organizama.
"Apelirala bih na sve da u svom vrtu sade zdravi materijal. Svi volimo egzotične biljke koje lijepo izgledaju, ali one mogu predstavljati rizik jer se često nabavljaju od dobavljača koji ne uzgajaju bilje sukladno fitosanitarnim zahtjevima. Kad nabavljamo bilje iz trećih zemalja važno je da ima odgovarajuću dokumentaciju (fitosanitarni certifikat) koji jamči da je bilje uzgojeno prema standardima Europske unije“, kazala je Marijana Kelava, voditeljica Odjela za biljno zdravstvo, Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva.
Zato je važno biljke i sjeme kupovati u ovlaštenim trgovinama koje za svaku biljku imaju biljnu putovnicu što pokazuje zdravstvenu ispravnosti bilja.
Na predstavljanju kampanje #PLantHealth4Life posjetitelji su mogli složiti svoj mali biljni terarij, ekosustav koji poštuje biljnu raznolikost i ispravnost jer biljke su najljepši ukras našim domovima i znatno utječu na kvalitetu našeg života. Osim toga, osvijestili su i činjenicu kako su aktivnosti svakog pojedinog Europljanina ključne za održavanje zdravlja bilja. Više o zaštiti zdravlja bilja možet doznati na istranicu kampanje #PlantHealth4Life.
