Kada katedrala dođe na red za obnovu, nakon što se pomogne građanima u obnovi domova, trojica kreativaca predlažu da se za završetak južnog tornja raspiše međunarodni arhitektonski natječaj.
Novi vrh južnoga tornja uz svoju bi sakralnu funkciju služio kao vidikovac i spomenik nedaćama koje su zadesile Zagreb u ožujku 2020. godine. Vrh sjevernoga tornja, koji je nedavno spušten na tlo, vratio bi se na mjesto i svjedočio o izgledu katedrale s početka dvadesetog stoljeća.
Prijedlog proizlazi iz činjenice da je i takozvani Veliki potres 1880. bitno promijenio izgled katedrale jer je ona i tada također pretrpjela teška oštećenja. Novi izgled, koji je katedrali tada dao Herman Bollé, nije bio kopija starog, već je reflektirao arhitektonsko-umjetnička stremljenja toga vremena. Tako i novi vrh južnog tornja katedrale, prema ovome prijedlogu, ne bi trebao biti identična kopija starog, već bi trebao otvoriti dijalog između povijesnog originala i sadašnjosti, tvoreći novu prepoznatljivu spomeničku atrakciju Zagreba.
Davor Bruketa je izjavio: "Oduvijek su se crkve popravljale i nadograđivale u raznim stilovima, tvoreći jedinstvena arhitektonska rješenja, objekte koji su kroz svoje eklektične forme živi spomenici turbulentne hrvatske povijesti."
Nikola Žinić je dodao: "Postoje brojni svjetski primjeri povijesnih građevina koje su doživjele promjene suvremenim intervencijama, kao što je kupola Reichstaga u Berlinu ili piramidalni ulaz u pariški muzej Louvre, a koje su danas prepoznatljivi orijentiri tih gradova koje posjećuju milijuni ljudi iz cijeloga svijeta."
Damjan Geber je zaključio: "Javni natječaj za rekonstrukciju tornja trebao bi biti međunarodnog karaktera, kako bi Zagreb i Hrvatska iz ovih nesretnih događaja izašli obogaćeni novom i globalno relevantnom sakralnom i kulturnom vrijednošću."