Dok već polako zaboravljamo kako je prošlo ovogodišnje Martinje red je da se osvrnemo na mlada vina koja zriju u podrumima diljem Hrvatske. No, da podrumi nisu samo mjesta na kojima se toče vrhunske kapljice, nego i mjesta na kojima se može upoznati povijest određenog kraja, tradicija ali i gastronomija, govore nam mnoge vinske ceste Hrvatske. No što su točno vinske ceste?
Vinske ceste su turistički projekt kojima je cilj povezivanja turista s ponudom vinara. Kako taj koncept funkcionira? Iako ovdje nije riječ o doslovno prenesenom značenju riječi cesta, ipak se simbolički može reći da je vinska cesta staza koja olakšava dobronamjernicima lakši pronalazak podruma i vinarija.
Hrvatska je podijeljena u nekoliko vinogradarskih regija i svaka od njih sadrži puno vinskih cesta. No, od tolike ponude koju izabrati? Pa u pravilu sve ovisi o vašim ukusima, stoga birajte vinske ceste prema vinskim afinitetima. Ja sam za vas odabrao nekoliko najzanimljivijih vinskih cesta iz svih dijelova Hrvatske.
Vinska cesta Međimurja
Međimurje spada u vinogradarsku regiju Zagorje-Međimurje, ali ipak treba napomenuti da je većina vinarija bazirana na međimurskom dijelu, mada se ne smije zapostaviti ni udio zagorskih proizvođača vina. Legenda kaže da su prvu vinovu lozu na ovim područjima zasadili stari Rimljani, a danas je ovaj slikoviti kraj prošaran tisućama hektara vinograda. Kroz regiju prolaze kvalitetne asfaltne ceste koje povezuju preko tridesetak vinarija i kušaonica.
Od sorti vina koje u Međimurju možete isprobati najviše se ističu sauvignon, moslavac, chardonnay, graševina, rajnski rizling, žuti muškat te u posljednje vrijeme neizostavni pušipel koji je svojevrsni brand Međimurja. Međimurski vinari svojski su se potrudili u uređivanju podruma i kušaonica tako su sve one uređene u tradicijskom stilu i svojevrsni su mali muzeji prepuni zanimljivih predmeta od kojih neki datiraju i nekoliko stotina godina unazad. Najpoznatiji predstavnici međimurske vinske ceste zasigurno su vinarija Cmrečnjak, vinarija Lovrec, vinarija Jakopić sa svojim izletištem Terbotz te neizostavna vinska kuća Hažić. Individualan posjet podrumima potrebno je prethodno telefonski najaviti, a svi se lako mogu obići automobilom, biciklom ili čak pješice.
Plešivička vinska cesta
Pešivička vinska cesta otvorena je 2001. godine, a njome stoluje nekih četrdesetak vinara s raznolikom turističkom ponudom, a svi će vas ponosno provesti kroz svoje podrume. Sorte koje su zastupljene na ovoj vinskoj cesti su portugizac, plavec žuti, slatki zelenac, šipelj, ali i rajnski rizling, sauvignon te mnoge druge sorte. Pitoma ljepota okoliša kroz koji prolazi cesta, kulturne i povijesne znamenitosti te tradicija i ljubazni domaćini samo su neki od 'ukrasa' plešivičke vinske ceste. Ovdašnji vinari turističku ponudu obogatili su i raznim dodatnim sadržajima. Kod većine možete iznajmiti bicikle, otići organizirano u lov, ribolov ili čak na letenje. Kod mnogih od njih možete čak i prespavati, što je dobro za znati pošto se degustacije znaju otegnuti i do dugo u noć. Tradicionalno uređeni objekti doslovno vas mame da provedete bezbrižan vikend u vinogradima, časteći se kvalitetnim vinima i uživajući u pogledu na plešivičke obronke prošarane vinogradima. Najpoznatiji predstavnici ove vinske ceste su vinarija Korak, vinarstvo Jagunić, vinarstvo Španić te vinska kuća Klet Jana.
Vinske ceste Baranje
Kao i u Međimurju i u Baranji je vinova loza zasađena u vrijeme rimskih careva koji su izrazito cijenili kapljicu koja je dolazila s ovih područja. Znanja ovdašnjih vinara čuvaju se stoljećima, kroz koja su obnavljana i usavršavana. Od sorti najzastupljenije su sauvignon, graševina, pinot bijeli, rajnski rizling, pinot sivi, pinot crni, merlot i frankovka. Specifičan položaj Baranje daje graševini karakteristične osobine zbog čega mnogi smatraju da je ovo najidealniji položaj za uzgoj ove sorte. Baranja je smještena na krajnjem istoku Hrvatske, obrubljena Dravom i Dunavom zbog čega je i danas dosta 'izolirana'.
Zahvaljujući posebnoj etnografskoj čaroliji, koja se posebice iščitava u podrumima i kušaonicama, ali i na licima vrijednih vinara, Baranja uspijeva privlačiti sve više i više turista svake godine. Fina vina Baranjci uspješno spajaju s uživanjem u domaćim delicijama. Riblji specijaliteti kao što su fiš-paprikaš, šaran na rašljam, ali i mnoga mesna jela poput čobanca i jela od divljači doslovno zovu butelje da se same otvore. Kako iz godine u godinu interes turista za Baranjom raste tako se i vinari prilagođavaju povećavajući smještajne kapacitete, ali i uređujući kušaonice i podrume te pripremaju razne manifestacije. Najpoznatije vinske obitelji iz Baranje su vinarija Pinkert, podrumi Kusić, vinarija Svijetli dvori i kušaona Szabo.
Vinska cesta Pelješac
Poluotok Pelješac, drugi po veličini u Hrvatskoj, krije neke od najboljih vinorodnih položaja. Ne vidjeti pelješke vinograde i ne probati vrhunska pelješka vina barem jednom u životu uskraćivanje je onog najboljeg što nam priroda pruža. Pelješac obilježava škrta zemlja, a mukotrpan rad Pelješčana na škrtoj zemlji doveo je do proizvodnje čuvenih vina koja su Pelješac učinila poznatim u svijetu. Prije nešto više od dvjesto godina Napoleon je prepoznao potencijal ovog područja i dao ovdje sagraditi cestu na čijim temeljima se danas proteže vinska cesta. Vinska cesta karakteristična je po tome što se pruža neposredno uz morsku obalu, ali i po tome što se uz nju nalazi nekoliko spomenika nulte kategorije. Kvalitetna zemlja, ali i dalmatinsko sunce idealan su spoj za proizvodnju najznamenitijih hrvatskih crnih vina, Plavca i Postupa. Najpoznatije vinarije s ove ceste su vinarija Miloš, vinarija obitelji Grgić, Korta Katarina i vinarija Madirazza.
Vinske ceste Istre
I dok su većim dijelom Hrvatske vinovu lozu prvotno zasadili stari Rimljani u Istri su to prvi učinili Feničani i Grci. Stari Histri objeručke su prihvatili novu kulturu i uspješno savladali vještinu proizvodnje vina. Najznačajniji faktor za kvalitetu istarskih vina svakako je ljudski trud te prirodne osobnosti koje jamče visoku kvalitetu uzgojenog grožđa. Svakako najpoznatija vinska sorta Istre je malvazija bijela karakteristične arome i finih mirisa, no nikako se ne smije izostaviti ni teran koji je jedan od boljih u ovom dijelu Europe. Istra obiluje brežuljkastim terenima s blagim padinama a koji pogoduju uzgoju vinove loze. Svi vinari Istre okrenuli su se turizmu te su svoja gospodarstva pretvorili u malene turističke oaze u kojima se gosti mogu opuštati uz lokalne specijalitete, sunce i vrhunsku kapljicu. Istra je najveći poluotok Hrvatske te je i broj vinarija primjeren njenoj veličini. Najpoznatiji vinari Istre su vina Kraljević Cuj, vina Cattunar, vinarija Damjanić, vinarija Zigante ali i mnogi drugi.
Hrvatska je mala zemlja koja svojim karakterističnim položajem nudi široki spektar položaja za proizvodnju vrhunskih, svjetskih vina. Ponuda je bogata, a vinari sve više uviđaju potencija otvaranja vrata svojih podruma. Stvarno bi šteta bila da ne isprobate ponudu mnogih hrvatskih vinskih cesta, pa makar samo da jednodnevnim izletom s društvom lutate pitomim brežuljcima i opojnim podrumima.
