Prije gotovo četristo godina potonuo je ratni brod Vasa nakon što je prošao samo 1300 metara. Ovaj švedski promašaj s vremenom je postao tema jednog od najposjećenijih muzeja na svijetu.
"Priča o Vasi priča je o povijesnom fijasku", kaže Marika Hedin, povjesničarka i nekadašnja upraviteljica Vasamuseeta.
Vasu je tog kasnog popodneva 10. kolovoza 1628. godine svečano porinuo švedski kralj Gustav II Adolf, čvrsto uvjeren kako gleda u jedra najmoćnijeg ratnog broda na svijetu. No švedski Titanik potonuo je i prije nego što je krenuo jer nije mogao nositi silno oružje i dekoracije kojima je bio nakrcan. U ono vrijeme Vasa je trebao predstavljati najmoćniji brod na svijetu, a umjesto toga napunio se morem i potonuo.
Nakon što je 333 godine proveo na morskom dnu, Šveđani su ga izvukli 24. travnja 1961. godine gotovo neoštećena. Podigli su olupinu od 69 metara s entuzijazmom jednakim onome kralja Gustava. Vasin drugi život započeo je 1965. kad je pomorski stručnjak Anders Franzen locirao olupinu na dubini od 32 metra u Baltičkom moru, koje se naziva i morskim grobljem brodova.
Ondje je dosad nađeno više od 20 tisuća brodova, a stručnjaci predviđaju da ih ima čak 100 tisuća. Tvrde i da je zbog niska saliniteta idealno za čuvanje brodova jer ne odgovara brodskom crvu (Teredo navalis) koji je poznati po silnom apetitu za drvetom.
Više od 700 skulptura različitih veličina, oko 25 tisuća artefakta i ostaci posade predstavljaju arheološko blago, a Vasu čine najbolje očuvanim brodom. Danas se može razgledati u Stockholmu na otoku Djurgårdenu.
